Mi precjenjujemo ono što imamo i potcjenjujemo ono šta nemamo, a razlog za ono što psiholozi nazivaju “efekt osiguranosti” nikad nije u potpunosti objašnjen.
U žurnalu Neuron, dr. Knutson i njegove kolege opisali su kako se koriste metodom skeniranja kako bi analizirali mozgove ispitanika za vrijeme kad se od njih tražilo da kupe određene proizvode, da prodaju proizvode koji su im dani prije eksperimenta i da izaberu između drugih proizvoda i novca.
Istraživači su se fokusirali na tri područja mozga, nukleus akumbens koji je povezan sa predviđanjem novčanog dobitka i prednosti proizvoda, zatim inzula, koja je povezana sa predviđanjem gubitka novca, i prefrontalni korteks, koji obuhvata inicijalna predviđanja novčane dobiti.
Jedan od tri dijela, desna strana inzule, je povezana da efektom “vrabac u ruci”.
Uzevši zajedno, rezultati istraživanja pokazuju da “efekt osiguranosti” ima više veze sa strahom od gubitka željene imovine nego želje za posjedovanjem.
Na ovaj način, “Neuronaučne metode mogu unaprijediti teoriju ekonomije”, zaključuje dr. Knutson.
Za efikasnu trgovinu, prodavači često moraju umanjiti cijene, koje i sami mogu prihvatiti, dok kupci moraju povećati novčani iznos kojim žele platiti proizvod (skoro nikad ne ide u suprotnom pravcu), objašnjava on.
“Ukoliko prodavači pate od efekta osiguranosti i nisu u stanju umanjiti cijene, nestat će sa slobodnog tržišta. Takve dileme su uobičajene kad je u pitanju prodaja kuće”, izjavio je za Telegraph.
“Naši rezultati sugerišu da je jedno rješenje problema iskustvo u prodaji (i gubitak) udobnosti. U slučaju kuća, sticanje ove vrste iskustva može skupo koštati", navodi istraživač.
“Drugo rješenje može biti i da platite nekoga, ko se ne boji gubitaka, da proda vašu kuću za vas. Ovim se omogućuje opravdanost upošljavanja profesionalnih prodavača kuća”, objavljuje Telegraph.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
