Jamie Tehrani, antropolog sa britanskog Univerziteta Durham, predvodio je istraživanje koje je pokazalo kako bajka o Crvenkapici dijeli isti antički korijen sa bajkom o vuku i sedam jarića.
"Ovo je nalik na istraživanje u kojem biolog pokazuje kako ljudi i majmuni dijele zajedničkog pretka, ali su evoluirali u različite vrste", kaže Tehrani.
Bajka o vuku i sedam jarića potječe još iz prvog stoljeća naše ere, a popularna je u Evropi i na Bliskom istoku, dok se Crvenkapica pojavila nekih hiljadu godina kasnije.
Bajku su objavila braća Grimm u 19. stoljeću, ali njeni korijeni potječu od narodnog predanja u Francuskoj, Austriji i sjevernoj Italiji.
Različite verzije bajke pričaju se i širom Afrike i Azije.
Kako bi otkrio historiju bajke, Tehrani je koristio filogenetsku analizu njenih 58 različitih verzija, fokusirajući se na 72 varijable povezane sa glavnim likovima. Na osnovu rezultata stvoreno je stablo koje prikazuje grananje bajke kroz historiju.
"Postoji čuvena teorija da arhaična verzija Crvenkapice vodi porijeklo iz kineskog predanja, prije nego se proširila na zapad. Moja analiza prikazuje kako se kineska verzija zapravo razvila iz evropske narodne predaje", rekao je Tehrani, koji je istu tehniku primijenio i na druge narodne priče te se nada kako će na taj način rasvijetliti antičke migracije naroda.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
