NASA-ina letjelica Europa Clipper prošla ključni test prilikom preleta Marsa

Glavna misija Europa Clippera je da "zaviri" ispod zaleđene kore Jupiterovog mjeseca pod nazivom Europa u potrazi za znakovima tekuće vode ispod površine te možda čak da utvrdi da li ti okeani sadrže sastojke za formiranje i održavanje života.

Lansirana u oktobru 2024. godine, letjelica Europa Clipper je na putovanju dugom 2,9 milijardi kilometara kako bi istraživala Jupiter i njegove mjesece. Ova sonda je 1. marta letjela 884 kilometra iznad površine Marsa u planiranom manevru gravitacijske asistencije kako bi podesila svoju putanju.

Prelet je pružio vrijednu priliku za testiranje dva naučna instrumenta u uvjetima dubokog svemira, uključujući radarski sistem REASON (Radar for Europa Assessment and Sounding: Ocean to Near-surface). Instrument je uspješno poslao i primio signale, koji su se odbili od vulkanske ravnice Marsa bez problema, potvrdila je NASA. Test radara je trajao 40 minuta i proizveo je oko 60 GB podataka, čime je potvrđeno da sistem funkcioniše kako je planirano te da je spreman za svoju primarnu misiju fokusiranu na Jupiterov ledeni mjesec Europu.

"Tokom preleta smo dobili sve ono o čemu smo sanjali. Cilj je bio ustanoviti da li je radar spreman za misiju Europa i pokazalo se da jeste. Svaki dio instrumenta je funkcionisao onako kako je i trebao", izjavio je Don Blankenship, istraživački profesor s Univerziteta u Teksasu, koji je glavni istražitelj za REASON instrument.

REASON je dizajniran da "zaviri" u unutrašnjost mjeseca Europa prvenstveno odašiljanjem radio talasa, koji se odbijaju o strukture unutar leda. Radar koristi dva para tankih antena postavljenih na masivne solarne panele Europa Clippera, koje se koriste za odašiljanje i primanje signala. Antene se protežu u dužini od 17,6 metara, dok su solarni paneli na koje su pričvršćeni otprilike veličine košarkaškog terena i dizajnirani su da prikupe što više Sunčeve svjetlosti u tamnom okruženju Europe, gdje je sunčeva svjetlost oko 1/25 jačine nego na Zemlji.

Iako je NASA-in Laboratorij za mlazni pogon obavio opsežna testiranja prototipova na otvorenom koristeći tornjeve na brdu iznad laboratorija, hardver za let se morao održavati sterilnim i testirati u zatvorenom prostoru, što je ograničilo ispitivanja. Za pravilan test potpuno integrisanog sistema bila bi potrebna komora duga najmanje 76 metara, što je gotovo dužina fudbalskog terena.

Stoga je prelet Marsa zapravo bio prva prava prilika za testiranje radarskog sistema u njegovom potpunom, operativnom obliku u svemiru.

Letjelica je trenutno udaljena 450 miliona kilometara od Zemlje te će dobiti još jednu gravitacijsku pomoć, ovog puta dok bude kružila oko naše planete. To će se dogoditi u decembru 2026. godine. Njen dolazak u Jupiterov sistem se očekuje 2030. godine, gdje će započeti misiju od 40 preleta mjeseca Europa.