Globalno zagrijavanje
1

NASA-ina animacija pali alarme na Zemlji: Planeta se zagrijava, mapa sve crvenija

Piše: V. K. |
Poslušajte
Animacija NASA-e prikazuje kako su se temperature na Zemlji mijenjale od 1880. Prošla godina bila je 1,19 stepeni Celzijusa toplija od prosjeka 1951-1980, a koncentracija CO2 u atmosferi dostigla je rekordnih 426,8 dijelova na milion.

Animaciju je napravio Studio za naučnu vizualizaciju NASA-e na osnovu podataka Goddardovog instituta za svemirske studije (GISS).

Na mapi svijeta bijelom bojom označene su temperature koje odgovaraju prosjeku perioda od 1951. do 1980. godine, crvenom toplije, a plavom hladnije od tog prosjeka. Kako godine odmiču prema današnjici, crvena boja prekriva gotovo cijelu planetu.

Prema podacima NASA-e, površina Zemlje u 2025. godini bila je 1,19 °C toplija od prosjeka iz perioda 1951–1980. Time je 2025. praktično izjednačena s 2023. godinom, dok je najtoplija godina otkako se vode mjerenja i dalje 2024. NASA navodi i da je posljednjih deset godina ujedno deset najtoplijih u historiji mjerenja.

Rekordni nivoi stakleničkih gasova

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je krajem oktobra da je prosječna koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi u 2025. godini iznosila 426,8 dijelova na milion (ppm), što je 53 posto više nego 1750. godine, prije industrijske revolucije.

U odnosu na 2024. godinu koncentracija je porasla za 2,8 ppm, što je više od prosjeka posljednje decenije, ali manje od rekordnog skoka od 3,6 ppm godinu ranije.

Rekordne vrijednosti zabilježene su i kod metana i diazot-oksida, drugog i trećeg najvažnijeg stakleničkog gasa. Koncentracija metana iznosila je 1.948 dijelova na milijardu, što je 167 posto iznad predindustrijskog nivoa, a diazot-oksida 339,1 dio na milijardu, 26 posto iznad tog nivoa.

WMO naglašava da izvještaj mjeri koliko se gasova nakupilo u atmosferi, a ne koliko ih se godišnje ispusti. Otprilike polovina ugljen-dioksida ispuštenog svake godine ostaje u atmosferi, a ostatak upijaju kopneni ekosistemi i okeani. Organizacija upozorava da bi koncentracije ove godine mogle dodatno porasti zbog sagorijevanja fosilnih goriva i snažnog El Niña.

Podatke će WMO predstaviti pregovaračima na klimatskoj konferenciji UN-a COP31, koja se ovih dana održava u Antaliji u Turskoj.

Najbrže se zagrijava Arktik. Prema godišnjem izvještaju američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), temperature zraka na Arktiku od oktobra 2024. do septembra 2025. bile su najviše otkako se mjere, odnosno od 1900. godine.

Zimski led na Arktiku u martu 2025. dostigao je najmanju maksimalnu površinu u 47 godina satelitskih mjerenja, a najstariji i najdeblji led, stariji od četiri godine, smanjio se za više od 95 posto od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima