NASA i ISRO će lansirati satelit za praćenje površine Zemlje, koji će upozoravati na katastrofe

NISAR je skraćenica za NASA-ISRO Synthetic Aperture Radar, a ovaj satelit će skenirati Zemlju kako bi kreirao najdetaljniju mapu njene površine dosad, koja će ujedno biti i najosjetljivija te sposobna da detektuje pomicanje tla ili leda u stepenima manjim od centimetra.

Ovaj senzitivitet, kao i ukupna pokrivenost Zemlje koju će NISAR pružiti, bit će ključni za sprečavanje ili minimiziranje posljedica prirodnih katastrofa, od zemljotresa i vulkanskih erupcija pa do slijeganja i oticanja tla, kao i pomicanja, deformacija i topljenja ledenih ploča te glečera, dok će biti omogućeno i praćenje požara, kao i poplava. Čak i najmanji pomaci bi se jednog dana mogli pokazati kao preteča velike katastrofe. Npr. postoje "spora" klizišta, gdje se strana planine ili litica mogu pomicati samo nekoliko centimetara dnevno, prije nego dostignu prekretnicu i sruše se. NISAR će moći "vidjeti" to sporo puzanje ili suptilno kretanje tektonskih ploča, a potom upozoriti na to kada bi se ozbiljnije katastrofe mogle dogoditi.

NISAR će ovo postići zahvaljujući radaru s dvostrukom frekvencijom. L-pojasni radar, koji emituje mikrotalase između 1 i 2 GHz, napravio je NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL) u Sjevernoj Kaliforniji, dok je ISRO osigurao S-pojasni radar koji radi između 2 i 4 GHz. Različite frekvencije mogu otkriti različite stvari na tlu. S-pojas je osjetljiv na vegetaciju i lišće, dok L-pojas može "vidjeti" kroz drveće kako bi pratio golu površinu, bilo da se radi o stijeni ili ledu. Budući da nijedan instrument nema problema s oblacima, pokrivenost površine je potpuna, a cijela planeta se može mapirati detaljno svakih 12 dana.

Oba radara šalju podatke u NISAR-ovu antenu dugo 12 metara, koja odgovara veličini teniskog terena kada se rasklopi. Ona daje NISAR-u specijalne mogućnosti visoke rezolucije zahvaljujući tehnici pod nazivom sintetički aperturni radar. Ovaj radar koristi NISAR-ovo kretanje i šalje radarske pulseve tokom leta, a područje na tlu koje pokriva svaki radarski snop dugo je oko 10 kilometara. To je mnogo više od stvarne veličine antene i od toga potiče naziv sintetički aperturni radar. Obično bi kretanje izazvalo zamućenje, no emitovanjem hiljada radarskih impulsa u sekundi radi snimanja finih detalja, NISAR je u stanju da "vidi" u visokoj rezoluciji. Ovu tehniku će kombinovati s još jednom tehnikom nazvanom radarska interferometrija.

NISAR će biti lansiran u svemir 30. jula pomoću indijske rakete GSLV iz Svemirskog centra Satish Dhawan u Sriharikoti.