Najstarija arktička životinjska zajednica u Evropi otkrivena u norveškoj pećini

Kosti ogromne zajednice od 46 životinja pronađene su u pećini u Norveškoj, koja je stara 75.000 godina, a pružile su zapanjujući i rijedak uvid u nestali arktički svijet.

Istraživači su tek nedavno otkrili i istražili pećinu Arne Ovamgrotta, koja čuva značajnu kolekciju životinjskih kostiju već 75.000 godina. Oni su potvrdili pronalazak 46 različitih tipova životinja, što ukazuje na postojanje velike zajednice koja se udružila kako bi prebrodila hladnoću.

Njihovi ostaci predstavljaju najstariji primjer životinjske zajednice na evropskom Arktiku tokom ovog toplijeg perioda ledenog doba te pružaju neviđen prvi uvid u zajednicu koja se bori i eventualno ne uspijeva preživjeti klimatske promjene.

Prema novom istraživanju, autori vjeruju da će novootkrivene kosti dati doprinos današnjim naporima za očuvanje prirode tako što će pomoći u razumijevanju "otpornosti i rizika od izumiranja u sadašnjosti".

Među ostacima su kosti polarnih medvjeda, morževa, grenlandskih gitova, atlantskih tupika, običnih gaga, kamenih kokoški i atlantskog bakalara. Osim toga, pronađeni su leminzi (collared lemming), koje niko ranije nije otkrio u Skandinaviji, a to je vrsta koja je izumrla u Evropi.

Istraživači su ustanovili da su temperature porasle značajno prije 75.000 godina, što je omogućilo životinjama prolaz do pećine. Kosti irvasa, pliskavica i slatkovodnih riba također su dokaz istraživačima da su se rijeke i jezera vratili u ovo područje.

Slika ove regije na Zemlji postala je jasnija nego ikad, jer se ostaci stariji od 10.000 godina rijetko nalaze. Ovaj nedovoljno istraženi period tokom ledenog doba obilježio je topljenje leda, što je bilo dovoljno da podrži zajednicu životinja koja se borila da preživi.

DNK testiranje je pokazalo da ove životinje nisu preživjele kada su temperature pale na ledene i smrtonosne nivoe. Ledeni pokrivači vratili su se u regiju, sprečavajući svaku mogućnost migracije negdje drugo.

"Ovo naglašava kako se vrste prilagođene hladnoći bore da se prilagode velikim klimatskim događajima. Također, ovo ima direktnu vezu s izazovima s kojima se suočavaju danas na Arktiku, dok se klima ubrzano zagrijava. Staništa u kojima ove životinje danas žive mnogo su više fragmentirana nego prije 75.000 godina, tako da je životinjskim populacijama još teže da se kreću i prilagođavaju“, rekao je dr. Sam Walker s Univerziteta Bournemouth i Univerziteta u Oslu.

"Važno je napomenuti da je ovo bio prelazak na hladniji period, a ne na period zagrijavanja s kojim se danas suočavamo. Ovo su vrste prilagođene hladnoći, tako da, ako su se u prošlosti mučile da se nose s hladnijim periodima, bit će im još teže da se adaptiraju na klimu koja se zagrijava", kazala je profesorica Sanne Boessenkool.