Metode koje se razvijaju u Bosni i Hercegovini mijenjaju arheologiju: U nekoliko minuta do dokumentovanja nalazišta

Istraživanje na ovom lokalitetu su proveli arheolog Milorad Ostojić, profesor doktor Adnan Kaljanac i doktor Jesenko Hadžihasanović, uz saglasnost Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Lokalitet Dardagani i historijski značaj

Hadžihasanović objašnjava kako je lokalitet kamenoloma Dardagani jedinstven arheološki lokalitet kako na području Zvornika, tako i u širem regionu.

"Na ovom podzemnom lokalitetu su pronađeni dokazi koji upućuju na sistematsku eksploataciju kamena za izradu sarkofaga i baza stubova koji su dalje slani u Sirmium, odnosno današnju Sremsku Mitrovicu, i to od drugog do četvrtog stoljeća nove ere, čemu svjedoče mnoge šupljine koje su ostale nakon vađenja više stotina sarkofaga i ostalih kamenih elemenata. Sam kamenolom prestaje sa eksploatacijom tokom četvrtog stoljeća, vjerovatno usljed polaganog propadanja rimske države koja je omogućavala da postoji tržište koje bi konzumiralo ovakve kamene proizvode", kazao je Hadžihasanović o samom nalazištu.

Ostojić podsjeća da je lokalitet otkriven 1965. godine tokom radova na modernom kamenolomu "Sige" u vlasništvu firme "Novi izvor", u selu Dardagani. Ovom prilikom otkrivena je ploča sa predstavom boga Mitre koji ubija bika, sarkofazi u raznim fazama izrade, kao i sporadični pokretni nalazi između ostalog i novca kojim je ovaj lokalitet datovan.

"Nakon ovog otkrića nije organizirano nikakvo sistematsko arheološko istraživanje, a mape kamenoloma koje su pravljene su korištene samo interno u firmi 'Novi izvor', nedostupne javnosti. Krajem 80-ih godina kamenolom prestaje sa radom i biva napušten. U periodu od 2008. do 2010. godine kamenolom je u nekoliko navrata istraživao profesor Bojan Đurić sa Univerziteta u Ljubljani sa ekipom. Iako je istraživanje bilo fokusirano na geologiju i strukturu stijena na lokalitetu, tada je prvi put napravljena mapa lokaliteta dostupna naučnicima. Godine 2024. Pokreće se inicijativa Grada Zvornika da se lokalitet turistički iskoristi i naučno istraži", pojasnio je Ostojić.

Hadžihasanović pojašnjava da zbog nalaza evidentiranih tokom ranijih radova može se pretpostaviti da se u blizini kamenoloma nalazilo i naselje gdje su obitavali klesari koji su vršili eksploataciju kamena u podzemnim tunelima i galerijama.

Nove metode korištene u istraživanju

Kaljanac navodi da s obzirom da je antički kamenolom Dardagani rudnik podzemnog karaktera od njegovog otkrića do danas njegov izgled, dubine i dimenzije nisu nikada potpuno dokumentirani te je u arheologiji predstavljao enigmu.

Objašnjava da su s druge strane već nekoliko godina radili na modifikacijama tehnologije LiDAR-a i njegove klasične primjene za dokumentiranje geometrije prostora u princip rada namijenjen isključivo za arheološko dokumentiranje i detekciju različitih pojava pri arheološkim istraživanjima.

"Klasična arheološka dokumentiranja su tradicionalno bila subjektivna, podložna onome što istraživač vidi ili smatra bitnim za dokumentiranje. U tom smislu naš primarni cilj je usmjeren na vid arheološkog dokumentiranja koji bi u roku nekoliko minuta dokumentirao cijele arheološke lokalitete u geodetski georeferenciranom sistemu, u omjeru 1:1 sa stvarnim prostorom i dimenzijama i, izuzetno značajno, u upotrebljivom 3D sistemu za dalje proučavanje dimenzija, slojeva, bez subjektivnog viđenja pojedinca pri čemu bi, doslovno rečeno, trenutno stanje nekog lokaliteta bilo prenešeno u digitalnu formu kroz koju se pri budućim istraživanjima možete kretati kao u trenutku dokumentiranja", pojasnio je Kaljanac.

U praksi ovo znači da snimanje jednog lokaliteta veličine poput Dardagana je uz prethodne pripreme moguće izvesti u prosjeku za 20 minuta.

"Tri snimanja dnevno tokom arheološkog iskopavanja i u znatno lakšim uslovima na otvorenom mogu trajati do 30 minuta pri čemu se izvrši dokumentiranje cjelokupnog prostora, iskopina, arheoloških stratigrafskih slojeva i slično. Jedan ovakav dokument je upotrebljiv kroz besplatne i javno dostupne software svakom budućem arheologu a koji kroz ovo dobija uvid čak i u volumen i progres iskopavanja tokom dana, naravno bez subjektivnog prikaza onog što arheolog ili crtač smatraju bitnim za dokumentirati i ostaviti budućim arheolozima", pojasnio je Kaljanac.

Dalje ističe, da pored ovoga, uz korištenje utjecaja različitih materijala na detekciju samog lasera i pretvaranjem iste u vizuelnu skalu arheolozi mogu detektovati, bar prema rezultatima koje mi imamo, čak i gljivice na određenim dijelovima drvenih greda u rudniku ili pak mahovine na kamenu i slično.

"Na kraju, jako bitan faktor, obzirom da arheološka istraživanja traju jako dugo i stoga iziskuju i značajna sredstva, a i sami arheološki rezultati su uvijek nešto što će doći tek znatno kasnije, potrebno je naglasiti da je sve ovo moguće ostvariti i na licu mjesta, u realnom vremenu i faktički rezultat jednog snimanja ovisi o brzini hodanja ili vožnje osobe koja snima. Dronska snimanja, bar u našim ispitivanjima do sada, nisu dala ovakve rezultate, a konkretno u slučaju rudnika Dardagani su i nemoguća", zaključuje Kaljanac.

Predstavljanje rezultata

Ostojić navodi da je međunarodna naučna i stručna javnost upoznata je s arheološkom vrijednošću ovog značajnog nalazišta, njegovim izuzetnim turističkim potencijalom, kao i s metodama koje su primjenjivane tokom istraživanja.

"Učešće na ovako prestižnoj konferenciji trebalo bi da doprinese većoj vidljivosti kulturno-historijskog nasljeđa Zvornika i otvori mogućnosti za saradnju sa vodećim istraživačima i institucijama iz oblasti arheologije, geologije i zaštite kulturnih dobara. Krajem prošle godine je Grad Zvornik, sa gradonačelnikom Bojanom Ivanovićem na čelu, pokrenuo inicijativu istraživanja i promocije arheoloških lokaliteta na teritoriji grada, a rimski kamenolom u Dardaganima je svakako jedan od najznačajnijih. ASMOSIA je jedan od najuticajnijih naučnih skupova što se tiče proučavanja kamena u prošlosti i učestvovanje na ovoj konferenciji je idealna prilika da tako jedinstven lokalitet kao što je ovaj prikažemo stručnoj javnosti. Nadamo se da ćemo ovim aktivnostima otvoriti vrata daljem proučavanju lokaliteta kao i njegovo prikazivanje široj javnosti", kazao je Ostojić.

Hadžihasanović, dalje ističe, da su na osnovu svih kvaliteta lokacije podzemnog kamenoloma gradonačelnik Bojan Ivanović i gospođa Slobodanka Savić, zajedno sa ostalima učesnicima iz uprave Grada Zvornika, pokrenuli inicijativu i aktivnosti da se prvo na pravilan način dokumentuje sadašnje stanje ovoga lokaliteta, sa ciljem boljeg upravljanja ovim kulturnim dobrom.

"Nakon ovoga bi bilo moguće da se na osnovu dobivenih podataka izvrši analiza stepena ugroženosti pojedinih dijelova kamenoloma, što bi omogućilo planiranje aktivnosti konzervacije i konsolidacije najugroženijih dijelova kamenoloma. Krajnji cilj svih aktivnosti uprave Grada Zvornika bi bilo predstavljanje kamenoloma lokalnoj zajednici i široj publici", zaključio je Hadžihasanović.