Problem star 167 godina
1

Matematičar tvrdi da je s umjetnom inteligencijom riješio zagonetku prostih brojeva

Piše: B. R. |
Njemački matematičar Bernhard Riemann je 1859. godine pokazao da je raspored prostih brojeva povezan s jednom posebnom formulom, tzv. zeta funkcijom (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Levent Alpöge, matematičar kompanije Anthropic, objavio je da je uz pomoć umjetne inteligencije (AI) Claude dokazao Riemannovu hipotezu, jedan od najvažnijih neriješenih problema matematike. Dokaz još niko nije nezavisno provjerio.

"Vjerujem da sam, radeći s Claudeom, otkrio dokaz Riemannove hipoteze", napisao je Alpöge u bilješci od četiri stranice koju je u petak objavio na svojoj internetskoj stranici. Tvrdi da isti metod rješava i širu verziju problema, tzv. generaliziranu Riemannovu hipotezu.

Claude je AI alat kompanije Anthropic, sličan ChatGPT-ju, koji ljudi koriste za pisanje, programiranje i istraživanje. Anthropic je ove sedmice izašao na američku elektronsku berzu Nasdaq.

Šta su prosti brojevi

Da bi se razumjelo zašto je ovo velika vijest, treba krenuti od prostih brojeva. To su brojevi koji su djeljivi samo s 1 i sami sa sobom: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17 itd. Svaki drugi cijeli broj veći od 1 može se dobiti množenjem prostih brojeva, pa su oni svojevrsni atomi od kojih su sastavljeni svi brojevi.

Prostih brojeva ima beskonačno mnogo, ali se pojavljuju bez vidljivog reda. Brojevi 2 i 3 su susjedi, a između 113 i 127 nema nijednog prostog broja. Ne postoji jednostavno pravilo koje bi reklo gdje je sljedeći. Na prostim brojevima počiva i šifriranje koje danas štiti online plaćanje i poruke.

Šta je Riemann tvrdio

Njemački matematičar Bernhard Riemann je 1859. godine pokazao da je raspored prostih brojeva povezan s jednom posebnom formulom, tzv. zeta funkcijom. Ta funkcija za neke vrijednosti daje rezultat nula, a upravo te "nule" kriju informaciju o tome gdje se prosti brojevi nalaze.

Pojednostavljeno, prosti brojevi su poput muzike koja zvuči haotično, a nule zeta funkcije su pojedinačni tonovi od kojih je ta muzika sastavljena. Ko zna tonove, zna i muziku.

Riemann je pretpostavio da sve važne nule leže na jednoj pravoj liniji. To je Riemannova hipoteza. Ako je tačna, prosti brojevi, iako izgledaju nasumično, raspoređeni su najpravilnije što je moguće, bez velikih iznenađenja.

Pretpostavka je do sada provjerena za prvih 10 hiljada milijardi nula i za sve je tačna, navodi Clay Mathematics Institute. No, provjera, koliko god duga, nije dokaz. Nula ima beskonačno mnogo i dovoljna bi bila samo jedna izvan linije da hipoteza padne.

Zbog toga brojni matematički rezultati i danas počinju rečenicom "ako je Riemannova hipoteza tačna, onda...". Dokaz bi ih sve pretvorio u sigurne.

Nagrada od milion dolara

Clay Mathematics Institute je 2000. godine uvrstio hipotezu među sedam tzv. milenijskih problema i za rješenje svakog nudi milion dolara. Prema pravilima instituta, rješenje mora biti objavljeno u recenziranom naučnom časopisu i dvije godine izdržati provjere stručne zajednice.

Dokaz koji provjerava računar

Alpöge zasad nije objavio klasičan dokaz koji bi matematičari čitali red po red, nego samo verziju napisanu u Leanu. To je programski jezik u kojem računar provjerava svaki korak argumenta, poput strogog profesora koji ne propušta nijedan preskočeni korak. Arhiva ima oko 175.000 fajlova, piše portal Interesting Engineering.

Sam Alpöge priznaje da je argument "trenutno nevjerovatno dug" i da će se potruditi da ga razumije i objasni drugima. Kako prenosi agencija AFP, rekao je i da još nije savladao svu matematiku koju dokaz koristi. U bilješci navodi da ga je Claude pri kraju posla "daleko prestigao".

Prema Interesting Engineeringu, nezavisni projekat potvrdio je da računar prihvata glavne teoreme iz arhive. Još nije utvrđeno da kod zaista dokazuje upravo Riemannovu hipotezu, da su definicije ispravne i da nema skrivenih pretpostavki. Dokaz nisu pregledali vanjski stručnjaci, navodi AFP.

Brian Conrey, jedan od vodećih stručnjaka za Riemannovu hipotezu, rekao je za AFP: "Ovo je zaista najveća stvar koja se, mislim, ikad dogodila u matematici."

Tvrdnja stigla u sedmici izlaska na berzu

Alpöge je u bilješci napisao da je tajming objave "užasan" i da postoji očigledno ciničan pogled na to, ali da je pogrešan. Navodi da se prije objave konsultovao s rukovodstvom i matematičarima kojima vjeruje, a AFP piše da je obavijestio i izvršnog direktora Anthropica Darija Amodeija.

Alpöge je doktorirao 2020. godine na Univerzitetu Princeton kod Manjula Bhargave, dobitnika Fieldsove medalje, jednog od najvećih priznanja u matematici. U julu je objavio da je uz pomoć modela Claude Fable 5 pronašao kontraprimjer za Jakobijanovu hipotezu, problem star 87 godina.

U augustu je Anthropic saopćio da je neobjavljena verzija Claudea poboljšala jedan dugogodišnji rezultat vezan za Riemannovu hipotezu, ali je tada naglašeno da hipoteza nije dokazana.

Prije dva mjeseca konkurentski OpenAI objavio je da je njegov AI model riješio drugi milenijski problem, o jednačinama koje opisuju kretanje tečnosti. Prema AFP-u, matematičari kažu da taj dokaz izgleda tačno, ali još nije do kraja provjeren.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima