Lunarna stijena pronađena u Africi je stara 2,35 milijardi godina i mijenja historiju Mjeseca

Nalazi analiza meteorita 16286 iz sjeverozapadne Afrike, koji su predstavljeni na Godschmidtovoj konferenciji u Pragu, nude uvide u to kako se unutrašnjost Mjeseca razvijala, ističući dugovječnu prirodu njegove vulkanske aktivnosti.

Analize naučnika s Univerziteta Manchester daju težinu teoriji da je Mjesec zadržao unutrašnje procese generisanja topline, koji su pokretali vulkansku aktivnost u nekoliko različitih faza.

Analiza izotopa olova datira formiranje stijene na prije oko 2,35 milijardi godina, tokom perioda iz kojeg postoji malo uzoraka s Mjeseca, što ga čini najmlađim bazaltnim meteoritom s Mjeseca otkrivenim na Zemlji. Njegov rijedak geohemijski profil razlikuje ga od onih koje su donijele prethodne lunarne misije, a hemijski dokazi ukazuju da je vjerovatno nastao od toga lave, koja se stvrdnula nakon što je izašla iz dubine Mjeseca.

"Lunarne stijene dopremljene u misijama su fantastične u uvidima koje nam pružaju, ali su ograničene na neposredna područja oko mjesta slijetanja tih misija. Nasuprot tome, lunarni meteoriti potencijalno mogu biti izbačeni udarima koji se događaju bilo gdje na površini Mjeseca. Postoji određena slučajnost koja okružuje ovaj uzorak koji je pao na Zemlju te on otkriva tajne o lunarnoj geologiji bez ogromnih troškova svemirske misije", izjavio je dr. Joshua Snape s Univerziteta u Manchesteru.

Ova stijena je vrsta lunarnog vulkanskog bazalta, koji se naziva olivin-firni bazalt i koji sadrži relativno velike kristale minerala olivina. Također, sadrži umjerene nivoe titana i visoke nivoe kalija. Pored neobične starosti uzorka, ovo istraživanje je otkrilo da izotopski sastav olova u stijeni, geohemijski otisak sačuvan od trenutka formiranja stijene, ukazuje na to da potiče iz izvora u unutrašnjosti Mjeseca s neobično visokim odnosom urana i olova. Ovi hemijski tragovi bi mogli pomoći u identifikaciji mehanizama koji su omogućili periode kontinuiranog stvaranja unutrašnje toplote na Mjesecu.

"Starost uzorka je posebno zanimljiva jer popunjava gotovo milijardu godina dugu prazninu u historiji vulkanske aktivnosti na Mjesecu. Mlađi je od bazalta prikupljenih u misijama Apollo, Luna i Chang'e 6, ali stariji od mnogo mlađih stijena koje je donijela kineska misija Chang'e 5. Njegova starost i sastav pokazuju da se vulkanska aktivnost na Mjesecu nastavila tokom cijelog ovog vremenskog perioda, a naša analiza sugeriše kontinuirani proces stvaranja topline unutar Mjeseca, potencijalno od radiogenih elemenata koji se raspadaju i proizvode toplinu tokom dugog perioda. Mjesečeve stijene su rijetke, tako da je uvijek zanimljivo kada dobijemo nešto što se ističe i izgleda drugačije od svega ostalog. Ova posebna stijena otvara nova pitanja o tome kada i kako se vulkanska aktivnost dogodila na Mjesecu. Mnogo toga još treba saznati o geološkoj prošlosti Mjeseca, a uz daljnje analize kako bi se utvrdilo njegovo porijeklo na površini, ova stijena će nam dati smjernice za buduće misije dopremanja uzoraka", rekao je dr. Snape.

Meteorit od 311 grama samo je jedan od 31 lunarnog bazalta službeno identificiranog na Zemlji. Njegov prepoznatljiv sastav s rastopljenim staklenim džepovima i žilama, sugeriše da je vjerovatno udarom asteroida ili meteorita dospio na površinu Mjeseca, prije nego što je izbačen i na kraju pao na Zemlju. Ovaj događaj otežava tumačenje datuma za stijenu, ali istraživači procjenjuju njenu starost s marginom od plus ili minus 80 miliona godina.