Lijekovi koji završavaju u rijekama prijete okolišu i zdravlju čovječanstva
Paracetamol, nikotin, kofein te lijekovi za epilepsiju i dijabetes spominju se u istraživanju koje je najšire dosad obavljeno na globalnom nivou. Rijeke u Pakistanu, Boliviji i Etiopiji su među najzagađenijim na svijetu, dok su rijeke na Islandu, u Norveškoj i Amazonskoj prašumi među najčišćim.
Međutim, utjecaj mnogih uobičajenih farmaceutskih jedinjenja u rijekama još uvijek je relativno nepoznat iako je ustanovljeno da otapanje ljudskih kontraceptiva može utjecati na razvoj i reprodukciju riba, a naučnici strahuju da bi povećano prisustvo antibiotika u rijekama moglo ograničiti njihovu efikasnost kao lijekova.
U istraživanju su uzeti uzorci vode s više od hiljadu lokacija u 100 zemalja, a ustanovljeno je da u više od četvrtine od 258 rijeka postoje "aktivni farmaceutski sastojci" prisutni u količini koja se smatra nesigurnom za vodene organizme.
"Mi uzimamo ove hemikalije koje imaju neke željene efekte na nas i onda napuštaju naša tijela. Međutim, čak i moderni efikasni tretmani pročišćavanja vode u postrojenjima nisu u mogućnosti da u potpunosi razgrade ova jedinjenja prije nego završe u rijekama ili jezerima", izjavio je vodeći autor istraživanja dr. Joh Wilkinson za BBC.
Dva najčešće prisutna lijeka su karbamezepin koji se koristi u liječenju epilepsije i bolova uzrokovanim živcima te metformin, koji se koristi u liječenju dijabatesa.
Također, otkrivene su i visoke koncentracije "životnih namirnica" poput kofeina i nikotina, ali i paracetamola koji se koristi protiv bolova.
U Africi je u visokim koncentracijama pronađen artemisinin, lijek protiv malarije.
"Možemo reći da je utjecaj prisustva ovakvih lijekova u rijekama vjerovatno negativan, ali su potrebni individualni testovi. S druge strane, istraživanja je relativno malo. Situacija će se samo pogoršavati dok povećavamo upotrebu farmakoloških rješenja za svaku bolest, fizičku ili mentalnu", rekla je dr. Veronica Edmonds-Brown s britanskog Univerziteta Hertfordshire za BBC.
U izvještaju se navodi da bi povećano prisustvo antibiotika u rijekama moglo dovesti do razvoja otpornih bakterija, čime bi se narušila efikasnost lijekova i na kraju bi to predstavljalo "globalnu prijetnju okolišu, ali i globalnom zdravlju".
Najzagađenije rijeke su u zemljama s niskim i srednjim prihodima te u područjima gdje je bilo odlaganja otpadnih voda, gdje se loše upravlja otpadnim vodama i farmaceutskim otpadom.
"Rijeke u Nigeriji i Južnoj Africi su visoko kontaminirane lijekovima, a razlog je nedostatak infrastrukture za pročišćavanje optadnih voda. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer imate najranjivije populacije s najmanjim pristupom zdravstvenoj brizi", smatra dr. Mohamed Abdallah, profesor saradnik na Univerzitetu Birmingham u Velikoj Britaniji.
Dr. Wilinson smatra da je za poboljšanje situacije potrebno mnogo faktora, a među njima je i ispravna upotreba lijekova. To znači da bi trebalo biti teže nabaviti lijekove poput antibiotika te da bi doze trebale biti strožije ograničavane.
