Kraj pomjeranja sata? Naučnici kažu da je zimsko vrijeme bolje za zdravlje

Analizu su potpisali psihijatar Raymond Lam s Univerziteta Britanske Kolumbije, istraživač sna i bioloških ritmova Ralph Mistlberger s Univerziteta Simon Fraser i njihove kolege.

Pregledali su dosadašnja istraživanja o snu, raspoloženju, biološkim ritmovima, obrazovanju i ekonomskim posljedicama. Proučili su i iskustva država koje su već probale trajno računanje vremena.

Jutarnje svjetlo usklađuje unutrašnji sat

U mozgu postoji svojevrsni unutrašnji sat koji upravlja snom, budnošću i drugim dnevnim funkcijama tijela. On ne radi savršeno precizno, pa ga je potrebno svaki dan uskladiti. Najvažniji signal za to je dnevno svjetlo. Jutarnje svjetlo pomjera unutrašnji sat ranije, a večernje kasnije.

Trajno ljetno vrijeme donijelo bi duže svijetle večeri, ali bi zimi sunce izlazilo sat kasnije nego sada. Autori su naveli primjer Toronta: najkasniji zimski izlazak sunca, početkom januara, bio bi u 7:51 po zimskom, a u 8:51 po ljetnom vremenu. Dužina dana time se ne mijenja, mijenja se samo dio dana u kojem je svijetlo.

Kada ujutro nema dovoljno svjetla, ritam sna se pomjera kasnije, a škola i posao i dalje počinju u isto vrijeme. Posljedica je manje sna i tzv. socijalni džetleg, odnosno raskorak između unutrašnjeg sata i obaveza. To se u istraživanjima povezuje s lošijim fizičkim i psihičkim zdravljem.

Najosjetljiviji su mladi

Naučnici su posebno analizirali sezonsku depresiju, koja se najčešće javlja zimi. Jedno od glavnih objašnjenja jeste da se unutrašnji sat pomjeri kasnije kada jutarnje svjetlo kasni. Terapija jakim svjetlom ujutro pomaže upravo zato što ga vraća ranije, a kasniji izlazak sunca djelovao bi suprotno.

Najviše bi bili pogođeni tinejdžeri i mladi, čiji se biološki sat u tim godinama prirodno pomjera kasnije. Kao moguća rješenja Mistlberger je za portal ScienceAlert naveo kasniji početak nastave i posla te jače osvjetljenje u zatvorenom ujutro.

Probali pa odustali

Nekoliko država već je pokušalo s trajnim ljetnim vremenom. Sjedinjene Američke Države uvele su ga 1974. godine i odustale u roku od godinu. Razlog su bila mračna zimska jutra i djeca koja su u školu išla prije svitanja. Rusija ga je uvela 2011. godine, a vratila se na zimsko vrijeme 2014. godine.

Autori priznaju da ljetno vrijeme ima i prednosti jer duže svijetle večeri ostavljaju više vremena za boravak napolju i druženje. Naglašavaju i da se veći dio dokaza zasniva na opservacijskim studijama i poređenjima među regijama. Zbog toga dugoročne posljedice trajnog računanja vremena još nisu potpuno jasne.

Preporuka je ipak trajno zimsko vrijeme. Vladama koje izaberu ljetno savjetuju kasniji početak nastave i posla, bolje osvjetljenje ujutro i praćenje problema sa snom, zimske depresije, izostanaka s posla i saobraćajnih nesreća.

Šta je s Bosnom i Hercegovinom

U Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama Evropske unije, sat se ove godine vraća na zimsko vrijeme u noći sa subote na nedjelju, 25. oktobra. Tada se kazaljke s 3 sata pomjeraju na 2 sata.

Evropski parlament je još 2019. godine podržao ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali odluka nikada nije provedena jer se države članice nisu dogovorile koje vrijeme zadržati.