Prema dosad najpreciznijim računanjima, galaksija Mliječni Put u kojoj je smješten naš Sunčev sistem, kreće se brzinom od 600.000 milja po satu, što je za 100.000 milja brže nego što se prethodno vjerovalo.
Brža rotacija znači da bi njegova masa morala biti slična onoj koju ima Andromeda, što je oko 270 milijardi puta više od mase Sunca. To također znači da je gravitacijsko privlačenje koje Mliječni Put vrši na okolne galaksije snažnije. Zato bi se, smatraju naučnici, kolizija mogla dogoditi prije nego se očekuje.
Decenijama se smatralo da je Andromeda dominantna, te da je Mliječni Put tek "mala sestra" ove galaksije. Ipak, nova saznanja pokazala su da nije tako. Mliječni Put je značajno veći, glomazniji i brže se kreće.
Mliječni Put i Andromedina Galaksija su dvije najveće galaksije u našem kosmičkom susjedstvu. Udaljenost između njih iznosi dvije milijarde i 200 miliona svjetlosnih godina.
Novo istraživanje o kojem pišu mediji predstavljeno je na godišnjem sastanku Američkog udruženja astronoma u Long Beachu, Kalifornija. Eksperti su se složili da će se galaksije spojiti u narednih sedam milijardi godina. Smatra se da će nakon toga dvije galaksije formirati novu, veliku galaksiju. Ovo spajanje dovest će do promjene Sunčevog sistema zauvijek.
Karl Menten, astronom sa instituta Max Planck u Njemačkoj i Mark Reid iz Harvard-Smithsonian Centre for Astrophysics u Massachussettsu koristili su radio teleskop nazvan "Very Large Baseline Array" (VLBA) kako bi preciznije izmjerili kretanje Mliječnog Puta kroz svemir.
"Ova mjerenja mijenjaju shvatanja strukture i kretanja o našoj galaksiji", izjavio je doktor Menten.
"Galaksije će se dramatično komešati i, nestankom svih zvijezda, eventualno će postati jedna velika, mrtva galaksija", predviđa Gerry Gilmore sa univerziteta Cambridge.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
