|

Klix.ba u CERN-u: Ušli smo u Fabriku antimaterije

Klix.ba u CERN-u: Ušli smo u Fabriku antimaterije
184
Irvin P.
6.2.2020. u 21:45
118
komentara
184

dijeljenja
1/11 Foto: Klix.ba
2/11 Antiprotonski decelerator (Foto: Klix.ba)
3/11 Foto: Klix.ba
4/11 Foto: Klix.ba
5/11 Jedan od prstenova u Fabrici antimaterije (Foto: Klix.ba)
6/11 Mjerač radijacije (Foto: Klix.ba)
7/11 Pogled na postrojenje (Foto: Klix.ba)
8/11 Foto: Klix.ba
9/11 Ulazna vrata sa skenerom oka (Foto: Klix.ba)
10/11 Antiprotonski decelerator (Foto: Klix.ba)
11/11 Antiprotonski decelerator (Foto: Klix.ba)
Sjedište Evropskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) pokraj Ženeve krije veliki broj zanimljivih laboratorija, eksperimenata, akceleratora čestica i drugih sličnih postrojenja koja imaju ulogu unaprijediti naše znanje o svemiru. Jedna od tih lokacija je i Fabrika antimaterije u koju je reporter portala Klix.ba imao ekskluzivni pristup.
Možda pomalo i filmski naziv velike zgrade u pravom malom gradu koji čini CERN svakako je namjeran, ali nimalo pretjeran. U Fabrici antimaterije zaista se kreira, a potom čuva i izučava antimaterija. U manjku boljih riječi, antimaterija je materija sačinjena od antičestica, partnera "običnih" čestica koji posjeduju suprotne važne karakteristike.

Kada bi postojao predmet od antimaterije, recimo "antiračunar", on se na prvi pogled uopće ne bi razlikovao od običnog, materijalnog računara. Ipak, ako bi se dva predmeta "srela", uslijedilo bi njihovo poništenje ili uništenje.

Ne čudi onda što je antimaterija je izuzetno rijetka pojava. Toliko rijetka da je upravo CERN mjesto u kojem vjerovatno postoji najveća količina antimaterije u cjelom poznatom svemiru. I ovo također nije pretjerivanje.


Anja Kranjc Horvat, doktorantica u CERN-u iz Slovenije, objasnila nam je zanimljive detalje o Fabrici, šta se u njoj zapravo radi i zašto uopće postoji.

"Fabrika antimaterije drži jedan rekord, a to je da se u CERN-u nalazi najveći dio, odnosno gustoća antimaterije u cijelom svemiru, bar koliko mi znamo. Kad pričamo o antimateriji, onda govorimo o antiatomima, a ne o antičesticama i to je ključna razlika", rekla je Kranjc Horvat dodavši da se u Fabrici, zasada, proizvodi samo antivodik.

Veliko je pitanje zašto antimaterije toliko nedostaje, posebno imajući u vidu da smo prilikom Velikog praska imali omjer materije i antimaterije 50-50.


"Gotovo sva antimaterija i materija se tada poništila, ali ostala je određena količina materije koju danas vidimo oko nas", rekla je mlada naučnica. Pitanje je zašto!

Upravo na to naučnici pokušavaju odgovoriti u Fabrici antimaterije, ali i u LHC-u, odnosno u detektorima ATLAS, CMS te u eksperimentu LHCb.

Iako smo je uspjeli stvoriti, stručnjaci još uvijek ne znaju sve o antimateriji, a posebno ne kako se ona ponaša pod utjecajem gravitacije - da li bi prilikom "puštanja" ona pala ili otišla u nebo.

Većina smatra da bi se antimaterija ponašala kao i obična materija i da bi pala na tlo, mada postoje hipoteze koje kažu da bi ona trebala ići prema gore. I odgovor na to pitanje bit će, nadamo se, pronađen u CERN-u u dogledno vrijeme.


A kako Fabrika pravi antimateriju. Uprošteno - usporavanjem antičestica odnosno antiprotona. Naime, dok je CERN poznat po svjim akceleratorima kao što je LHC, prstenovima koji ubrzavaju čestice, Fabrika antimaterije je antiteza i ona svoj posao odrađuje pomoću deceleratora. U njima se antiprotoni "smiruju" i pri izlasku u druge važne dijelove postrojenja slažu u atome antivodika.

Također, "komadi" antimaterije uspješno su održavani u životu ili čuvani, ali u relativno kratkim vremenskim intervalima. Naravno i tu postoje izuzeci pa su trenutni rekordi izraženi u periodima od 1.000 sekudni pa do više od jedne godine.

Anja se prisjetila i jednog filma, "Anđeli i demoni" u kojem antimaterija igra važan faktor. Ipak, koliko on god bio zabavan, film je, kaže Anja, katastrofalan jer je malo toga prikazao kako treba. Jedna od grešaka je i prevareni skener oka na ulazu u postrojenje jednog važnog dijela Fabrike. Naime, "zlikovac" vadi oko naučnika i jednostavim postavljanjem organa ispred skenera on uspješno ulazi i krade antimateriju.

Istina je malo drugačija jer je skener u Fabrici antimaterije dovoljno pametan da prepozna "živo" oko od oka mrtve osobe jer on čita krvne sudove koji, u slučaju smrti, neće biti ispunjeni krvlju.



Podsjetimo, grupa od 20 nastavnika iz Bosne i Hercegovine otputovala je u sjedište Evropskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi gdje učestvuju u Prvom bosanskohercegovačkom CERN-vom programu za profesore.

Cilj posjete jeste upoznati bh. nastavnike o trenutnim istraživanjima u fizici čestica, a oni će potom svoja iskustva prenijeti svojim učenicima, odnosno budućim fizičarima i inžinjerima.

Ovu saradnju podržao je, pored samog CERN-a i ANNT, odnosno Asocijacija za napredak nauke i tehnologije.
Prijavi grešku


Komentari (118)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...