Kineska svemirska letjelica Tianwen 2 snimila selfie sa Zemljom u pozadini

Fotografija također prikazuje kinesku zastavu na boku svemirske letjelice Kineske nacionalne svemirske uprave.

Naša planeta sija u daljini otprilike 43 miliona kilometara od letjelice Tianwen 2. Poređenja radi, prosječna udaljenost između Zemlje i Sunca je više od tri puta veća i iznosi 150 miliona km.

"Tianwen 2 normalno funkcioniše i prikuplja podatke kako se očekivalo. Sonda je uspješno završila niz testova u orbiti, uključujući postavljanje uređaja za uzorkovanje i samoprovjere elektronskih uređaja", saopćio je kineski državni medij CCTV u opisu na engleskom jeziku, koji prati objavljivanje slike.

Sve je to priprema za veliki trenutak, a to je dolazak do misterioznog asteroida Kamo'oalewa, koji je jedan od sedam poznatih Zemljinih "kvazi-mjeseca". Tianwen 2 će provesti nekoliko mjeseci koristeći motore kako bi stigao do svog odredišta, što bi se trebalo dogoditi u julu 2026. godine. Zatim će svemirska letjelica provesti nekoliko mjeseci proučavajući asteroid, koji je možda bio dio mjeseca izbačen u svemir nakon velikog udara.

Tianwen 2 će prikupiti uzorke i isporučiti ih na Zemlju krajem 2027. godine, koristeći kapsulu za ponovni ulazak. Zatim će se svemirska letjelica prošetati oko naše planete radi još jednog susreta u dubokom svemiru, odnosno posjete glavnoj kometi pojasa 311P/PANSTARRS, što se očekuje oko 2035. godine.

Kina djeluje nezavisno od većine svemirske zajednice. NASA-i i drugim agencijama američke vlade ograničen je bilateralni rad s Kinom ili kineskim kompanijama prema zakonu iz 2011. godine poznatom kao Wolfov amandman.

U novije vrijeme, na saslušanjima u Kongresu izražena je zabrinutost zbog sigurnosnih aktivnosti Kine u svemiru, a ističe se da su SAD u novoj "svemirskoj utrci" s tom zemljom u povratku astronauta na Mjesec.

Kina se predstavlja kao svemirska sila, uključujući i prošle misije vezane za ciljeve misije Tianwen 2. Ova zemlja je prethodno uspješno obavila isporuku uzoraka s Mjeseca u misiji Chang'e 5 na blisku stranu Mjeseca 2020. godine i kao i misiji Chang'e 6 na dalju stranu Mjeseca 2024. godine. Kina je također obavila prelet asteroida Toutatis 2012. godine s letjelicom Chang'e 2, nakon što je ta misija mapirala Mjesec.

Što se tiče istraživanja dubokog svemira, Kina i tamo ima iskustva. Tianwen 1 lansiran 2020. godine, poslao je orbiter, lander i rover na Mars.