Kako su Evropljani naučili pisati: Helena Tomas za Klix.ba o prvim pismima i njihovom dešifrovanju

Helena Tomas je svoj karijerni naučni put izgradila oko istraživanja najstarijih evropskih pisama koja su vezana za bronzanodobno (3.000- 1.000 godina prije nove ere) područje Grčke, a upravo baveći se ovom problematikom diplomirala je na Univerzitetu u Oxfordu 2003. godine na temu "Razumijevanje prijelaza između pisama Linear A i Linear B".

Na početku razgovora Tomas objašnjava da je vremenski okvir o kojem se govori bronzano doba od oko 3.000 do 1.000 godine prije nove ere, a da je geografski prostor smješten u Grčkoj, prvenstveno na otoku Kreta gdje je i nastalo prvo "evropsko" pismo, Linear A koje još uvijek nije dešifrovano.

"To je pismo silabičke prirode, odnosno, jedan znak se koristi za jedan slog. Iz njega se razvilo pismo Linear B, koje je najstarije grčko pismo. Dešifrovano je 1952. godine i time se pokazalo da su Grci poznavali pismenost hiljadu godina prije nego što je uveden grčki alfabet. Zato su ta pisma jako bitna, jer su to najranija evropska pisma, ne samo u Grčkoj, nego u cijeloj zapadnoj Evropi. Razlika između Linear A i Linear B je jako mala, oba pisma su silabička. Zapravo su Grci, kad su vidjeli pismo Linear A, samo ga prilagodili svom jeziku. To je u principu jedno te isto pismo, samo su uveli neke nove znakove za tipične grčke glasove. Pismo Linear A se nije koristilo za grčki jezik, već za jezik koji mi provizorno zovemo minojskim, jer je i civilizacija minojska, nazvana po kralju Minosu s Krete. Kojim su jezikom oni tačno govorili, mi to ne znamo. Ako se pismo ikada dešifruje, onda ćemo znati, ali za sada ne znamo", govori Tomas.

Tomas ističe da bi umjetna inteligencija mogla pomoći u dešifrovanju, ali što bi najviše pomoglo jeste pronalazak novog depoa pločica.

"Kad je Linear B dešifrovan, imali smo oko 3.000 pločica, a za Linear A ih imamo svega 300, i to u jako fragmentiranom stanju. Da bi pismo bilo dešifrovano, moramo imati veliku koncentraciju natpisa ili nekakav dvojezični natpis, kao što je Kamen iz Rosette pomogao u dešifrovanju egipatskih hijeroglifa. Mi za sada nemamo ni jedno ni drugo. Prije moje nesreće, kao arheolog sam intenzivno radila i kopala na Kreti u nadi da ću naći nove pločice, ali to se još nije dogodilo. Postoje neke metode u okviru vještačke inteligencije, recimo s dubinskim skeniranjem. Neki natpisi su palimpsesti, odnosno, pločice su brisane pa ponovo ispisivane. Ja bih željela s dubinskim skenerom pročitati i zabilježiti te izbrisane tekstove, jer bi mi to barem uduplalo fundus riječi. Znači, imam taj plan i na tome radim", ističe Tomas.

Kaže da to nije još uspjela uraditi jer je u tome spriječila nesreća kada je prije sedam godina imala moždani udar i završila u invalidskim kolicima, ali da i dalje radi, međutim da bi nastavila projekt mora se vratiti na terenska istraživanja, a što ne može iz kolica. Ipak, Tomas ističe da joj napredak ide jako dobro i da se nada da će kroz neko vrijeme ću moći vratiti i na teren.

"Tokom razdoblja koje sam ranije spomenula, bronzanog doba, otoci Kreta i Kipar su jako puno trgovala. Kipar je bio bogat bakrom, a da bi Krećani imali bronzu, trebali su im kalaj i bakar. Bakar su uvozili upravo s Kipra. Sam naziv ostrva Kipar dolazi od semitske riječi 'kuprum', što znači upravo bakar. I dok su trgovali, stanovnici Kipra su vidjeli da Krećani imaju pismo, pa su na osnovu Lineara A napravili svoje pismo koje se zove kiparsko-minojsko pismo. Ono je također još uvijek nedešifrovano. Što se tiče očuvanih pločica, situacija je otprilike ista. Međutim, na osnovu tog pisma Kiprani su kasnije, u prvom mileniju prije nove ere, napravili drugo, klasični kiparski silabar. On je dešifrovan upravo zato što imamo dvojezične natpise na grčkom alfabetu i na tom pismu", kazala je Tomas.

Tomas ističe da ne postoji nikakva veza između Linear B pisma i grčkog alfabeta koji je fonetsko pismo

"Znači, pismenosti su u tradiciji potpuno različite. Linear B je, kao što sam rekla, nastao na osnovu Lineara A, koje je vjerovatno došlo s istoka. Grčki alfabet je također porijeklom s istoka, iz feničanskog alfabeta, ali je ta tradicija mnogo kasnija i struktura pisma je potpuno drugačija, tako da tu nema nikakvog kontinuiteta. U 12. stoljeću, kad je potpuno uništena mikenska civilizacija, nestala je i pismenost, nestao je Linear B. Time smo ušli u ovo što ste Vi spomenuli, grčko mračno doba, razdoblje od 500 godina kada uopće nemamo pismo. Sve do nekih 730 godina prije nove ere, kad se rađa grčki alfabet, Grčka je bez pisma i zato se taj period tako naziva", kazala je Tomas.

Pojašnjava da je 11. poglavlje njene knjige posvećeno vezama Linear A pisma s drugim pismima i da postoje neke sličnosti, ali nijedno pismo nije uvjerljiv i stopostotni kandidat za izvor.

Tragovi na području dalmatinske obale?

"Tragove Minojaca ne nalazimo na našem području. Kod mikenske civilizacije postoje nekakve sličnosti, i tome sam posvetila nekoliko naučnih članaka. Ali Minojci ne. Zapravo, mi na našem području u bronzano doba nismo imali pisma, zato što naše civilizacije još uvijek nisu dosegle taj visoki nivo da bi im pismo uopće trebalo. Ali naravno, buduća istraživanja nas mogu i iznenaditi. Jako se puno bavim cetinskom kulturom, bronzanodobnom kulturom s područja Cetine, koja je intenzivno trgovala s grčkim područjem. Istraživala sam je mnogo, ali pismo za sada nisu imali", kazala je Tomas.

Ona ističe da je pogrešno misliti da su prahistorijski stanovnici ovog područja na neki način bili nazadni.

"Bili su veoma napredni, a pomorska trgovina nam je baš dobar dokaz za to. Recimo, cetinska kultura na našoj obali i u zaleđu intenzivno je trgovala ne samo s Grčkom, nego čak i s južnom Italijom, Sicilijom, pa sve do Malte. To je bila jedna napredna kultura, oko 2000. godine prije nove ere, i čini se da su upravo oni dominirali tim kontaktima. Ja volim reći da smo na našoj obali uvijek navikli da nas neko kolonizira, pa čekamo Grke, Rimljane, Bizant, Mlečane i tako dalje. Međutim, u to doba, Cetinjani su bili ti koji su vodili glavnu riječ. Znači, bili smo napredniji. To je i sukus mog projekta koji sam radila preko Hrvatske zaklade za nauku. Prijavit ću ga ponovo i nastaviti istraživanje. Tim povodom idem u Grčku u junu, pa opet sljedeće godine, to će biti jedan potpuno novi projekt. Možda vam za nekoliko godina, kad se opet sretnemo, budem mogla reći: 'Našla sam pismo i na području cetinske kulture'", kazala je Tomas.

Novi arheološki nalazi

"Postoji taj najnoviji lokalitet za Linear B pismo blizu antičke Sparte koji se zove Ayios Vasileios. Tamo je prije nekih deset godina pronađeno oko 100 pločica, koje su do sada samo rudimentarno objavljene. To mjesto se i dalje kopa. Zbog pronalaska pločica i monumentalne arhitekture došlo je do nove teorije, da je taj lokalitet zapravo bio ona prava mikenska Sparta kojom je vladao kralj Menelaj sa svojom kraljicom Helenom, a da se klasična Sparta razvila tek u antičko doba. To nam je trenutno najatraktivniji lokalitet. Ja sam bila tamo baš na dan kad su vadili pločice; imala sam tu privilegiju da su mi ih davali u ruke direktno iz zemlje. To je bilo nevjerovatno iskustvo, pogotovo za mene koja sam doktorirala na tom pismu na Oxfordu, najboljem svjetskom univerzitetu za to područje. Ne želim zvučati neskromno, ali na području cijele naše regije, ne samo Hrvatske, gdje predajem, nego i cijele južne Evrope, ja sam broj jedan po pitanju Lineara A i B", govori Tomas.

Tomas ističe da se u početku to što se bavi Linear A i B pismom iz Hrvatske činilo kao otežavajući faktor, ali da je Univerzitet Oxford otvorio sva vrata.

"U početku se to činilo kao otežavajući faktor. Međutim, mojim odlaskom na Oxford – za koji sam dobila sve moguće stipendije, pa moji roditelji nisu morali dizati kredite niti mi išta plaćati tih pet godina - taj univerzitet mi je otvorio sva vrata. Zbog toga sam zapravo ja to područje studija donijela u ovu regiju. Prije mene toga jednostavno nije bilo. Na kraju je to bio veliki bonus, jer su na univerzitetu rekli: 'Bravo, novo područje istraživanja! Evo vam trajno mjesto, evo stipendija i podsticaja'. Knjiga koju danas predstavljamo nije samo produkt trogodišnjeg pisanja, nego trideset godina naučnog rada, diplomskog, doktorata, brojnih stipendija i istraživanja. Od nečega što se činilo kao hendikep uspjela sam napraviti veliki benefit i donijeti izučavanje te pismenosti ovdje. Danas to predajem na fakultetu, moje knjige su obavezna literatura u Zagrebu i Zadru, a evo jučer mi je na večeri Adnan Busuladžić rekao da je moja knjiga obavezna literatura i ovdje u Sarajevu. Znači, pretvorila sam to u veliku prednost", govori Tomas.

Tomas ističe da želi izdvojiti dvije stvari kao osnovne poruke povodom izdavanja ove knjige.

"Prvo, želim poručiti da je obrazovanje jedan ogroman kapital koji se na našim prostorima nedovoljno cijeni. Obrazovanje daje nevjerovatno bogatstvo. Budući da sam u invalidskim kolicima već sedam godina, ja i dalje radim upravo zahvaljujući ovoj knjizi. Pisala sam je kao neku vrstu antidepresiva tokom svog oporavka, a ona mi je donijela brojna napredovanja i titule. Evo, sutra postajem strani dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga mi je dala jako puno. Želim istaći da od obrazovanja svako profitira, a posebno jedna osoba s invaliditetom. Zahvaljujući nauci danas živim sjajno, radim i putujem , Atina, Amsterdam i Madrid samo su neke od lokacija koje sam obišla otkad sam invalid. Dobijam stipendije, donacije, učestvujem u Erasmusu - a sve je to plod divnog doktorata sa Oxforda i jednog, uslovno rečeno, 'nehumanog štreberluka'. U školi su mi se rugali da sam štreberka, ali znanje je ogromna vrijednost. Studentima na promociji želim poručiti da uče, pa čak i da pretrpe ruganje, jer znanje će im na kraju donijeti pravo bogatstvo. Ja se osjećam izuzetno bogato, ne toliko materijalno, koliko duhovno", poručuje Tomas.

Raskidi s tradicijom i kontinuiteti

Tomas ističe da je Minojska civilizacija bila izuzetno napredna, a da se Minosova palača u Knososu naziva i Versajem.

"Ono što je Versaj bio u 19. stoljeću, mi smo na Kreti imali već 2.000 godina prije nove ere. Moja sljedeća knjiga, koju upravo pišem, zvat će se 'Minojska civilizacija: korijeni evropske civilizacije', jer je upravo tu krenuo civilizacijski tok u Evropi. Ostrvo Kreta je uvijek bilo primamljivo zbog svog izvrsnog strateškog položaja u samom središtu Mediterana. Zato nije ni čudo što je tamo nastala prva, minojska civilizacija. Nakon nje, Kreta postaje mikenska pa grčka, dorska, rimska, bizantska, mletačka, a zatim i turska... Svi su je željeli. Cijela moja knjiga prožeta je tom idejom da je njena strateška pozicija bila glavni faktor zašto se baš tu rodila prva civilizacija. Tu su svi prolazili. Prvi doseljenici su stigli još u neolitu. Kasnije, svi brodovi koji su iz Grčke išli prema Egiptu – a trgovina s Egiptom i Hetitima je postojala već dvije i po hiljade godina prije nove ere – prolazili su tim koridorom koji je spajao sjever, jug i zapad. Kreta je bila ključna na toj raskrsnici. Da nije bilo tog položaja, možda ne bi bilo ni minojske civilizacije, a onda ni svega onoga što od nje danas baštinimo", poručuje Tomas.

Kao baštinu Minojske i Mikenske civilizacije u modernoj Evropi, Tomas ističe ideju monumentalnosti kao simbol civilizacije.

"Minojci su u svojim palačama imali tekuću vodu, kanalizaciju. To je tehnološki bilo čudo, prekrasne freske, nakit, oni su bili prepoznatljivi u cijelom Mediteranu. Stvorili su jednu 'Evropsku uniju'. Baštinimo najviše taj duh zajedništva koji su Minojci postavili. Evropa je naslijedila duh povezanosti, šta zna i biti profinjen, imati lijepu vodu. Minojke su sve bile lijepo našminkane, imale su parfeme, recepti su nam zapisani", poručuje Tomas.

Tomas pojašnjava da Minojci međusobno nisu ratovali, da je postojao koncept koji se naziva "Pax Minoica" i da su živjeli miran život.

"Nijedna Minojska palača nema bedeme, živjeli su mirno, pa živimo i mi mirno i uživajmo u životu. Minojci su nestali nakon što su ih osvojili Mikenjani, ali oni su preuzeli dostignuća te civilizacije. Po drugim imenom su nastavili tu civilizaciju, a isto se desilo kad su Rimljani zauzeli Grčku 146 godine prije nove ere, a preuzeli su pismo i civilizacijske tekovine i Horacije rimski pjesnik je rekao 'Zarobljena Grčka preodgojila je svog osvajača i donijela umjetnost i civlizaciju u divlji Lacij'", zaključuje Tomas.