Šta je laž, a šta istina provjerava se na poligrafu. Detektor laži mjeri tjelesne reakcije - kao što su znojenje, puls i krvni pritisak.
Sam po sebi, on ne može da kaže da li lažete ili govorite istinu, već samo kako reagujete na različita pitanja koja su vam postavljena.
Pitat će vas kontrolna pitanja, odnosno ona na koja vaš ispitivač zna prave odgovore, pomiješana sa ključnim pitanjima o zločinu za koji ste, recimo, osumnjičeni. Pitanja su napravljena tako da vas podstaknu da lažete i da se to primijeti.
U SAD-u poligrafe koriste u kombinaciji sa tehnikom kontrolnih pitanja. Neke državne agencije koriste ih čak i da ocijene nove kandidate za posao.
Međutim, taj metod veoma je problematičan i mnogi naučnici tvrde da je nepouzdan.
Uobičajeni detektor laži mjeri koliko je osoba uzbuđena. On ima visoku stopu pogodaka, ali ljudi mogu da nauče kako da nadmudre poligraf.
Naučnici su zato krenuli u misiju otkrivanja mjesta gdje nastaje laž. Snimanjem mozga, navode istraživači, može da se uoče laži tamo gdje počinju.
Oni će tražiti dijelove mozga koji su aktivni dok osoba laže i one koji su mirni dok osoba govori istinu. Tehnika funkcionalne magnetne rezonance (FMG) može da otkrije koji regioni mozga troše najviše kiseonika u bilo koje doba i koji su samim tim najaktivniji.
Naučnici upozoravaju da nema regiona ljudskog mozga koji je posebno povezan sa laganjem.
To nije spriječilo neke kompanije, kao što je "Bez laži - MRI“ da nude snimanja mozga za komercijalne potrebe.
"Ta tehnologija je prva i jedina direktna mjera provjere istinitosti i prepoznavanja laži u ljudskoj historiji" - piše na internet-stranici ove kompanije.
Ipak, naučnici ističu da trenutna snimanja mozga ne odgovaraju prepoznavanju laži - navodi "Deutsche Welle".
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
