Kako je došlo do "građanskog rata" među čimpanzama u Ugandi: Ubijeno najmanje 24 primata

Nije potpuno jasno zašto je nekada blisko povezana zajednica čimpanzi iz Ngoga u Nacionalnom parku Kibale u Ugandi danas u sukobu, ali od 2018. godine naučnici su zabilježili 24 ubistva, uključujući 17 mladunaca.

"Ovo su bile čimpanze koje su se držale za ruke. Sada pokušavaju da se međusobno ubiju", rekao je glavni autor Aaron Sandel.

Studija, objavljena u časopisu Science, navodi da intenzitet i trajanje nasilja mogu pomoći u razumijevanju razvoja ranih ljudskih sukoba. Sandel, antropolog sa Univerziteta u Teksasu u SAD-u i ko-direktor Projekta čimpanzi Ngogo, kaže da su čimpanze "veoma teritorijalne" i da imaju "neprijateljske interakcije s pripadnicima drugih grupa".

"To je kao strah od stranaca", rekao je za Science podcastu.

Međutim, tokom nekoliko decenija, gotovo 200 čimpanzi iz Ngoga živjelo je u skladu. Bile su podijeljene u dvije grupe, koje istraživači nazivaju Zapadna i Centralna, ali su u suštini funkcionisale kao jedinstvena zajednica.

Sandel je rekao da je prvi put primijetio njihovu polarizaciju u junu 2015. godine, kada su čimpanze iz Zapadne grupe pobjegle, a Centralna grupa ih je gonila.

"Čimpanze su pomalo melodramatične", rekao je, objašnjavajući da bi nakon sukoba obično dolazilo do "vrištanja i jurnjave", a potom bi se kasnije međusobno njegovale i sarađivale.

Ali nakon sukoba 2015. godine, istraživači su primijetili šestosedmični period međusobnog izbjegavanja između dvije grupe, uz sve rjeđe interakcije.

Kada bi do interakcija ipak došlo, Sandel kaže da su bile "intenzivnije i agresivnije".

Nakon što su se 2018. godine formirale dvije odvojene grupe, članovi Zapadne grupe počeli su napadati čimpanze iz Centralne grupe.

U 24 ciljana napada od razdvajanja ubijeno je najmanje sedam odraslih mužjaka i 17 mladunaca iz Centralne grupe, pokazuje studija, iako istraživači vjeruju da je stvarni broj žrtava veći.

Istraživači smatraju da više faktora može biti uzrok, poput veličine grupe i konkurencije za resurse, kao i "muško-muške konkurencije" za razmnožavanje. Ipak, izdvajaju tri vjerovatna okidača.

Prvi su smrti pet odraslih mužjaka i jedne odrasle ženke, iz nepoznatih razloga, 2014. godine, što je moglo poremetiti društvene mreže i oslabiti veze između podgrupa.

Sljedeće godine došlo je do promjene alfa mužjaka, što se poklopilo s prvim periodom razdvajanja između Zapadne i Centralne grupe.

"Promjene u hijerarhiji dominacije mogu povećati agresiju i izbjegavanje kod čimpanzi", navodi se u studiji.

Treći faktor bila je smrt 25 čimpanzi, uključujući četiri odrasla mužjaka i 10 odraslih ženki, uslijed respiratorne epidemije 2017. godine, godinu prije konačnog razdvajanja. Jedan od preminulih mužjaka bio je "među posljednjima koji su povezivali grupe", navodi se u radu.

Sandel i njegove kolege poručuju da njihovi nalazi podstiču ljude da preispitaju svoje razumijevanje sukoba i ratovanja.

"U slučaju podjele u Ngogu, jedinke koje su godinama živjele, hranile se, njegovale i patrolirale zajedno postale su mete smrtonosnih napada samo zbog pripadnosti novoj grupi", napisali su, prenosi BBC.

Ako čimpanze, jedna od genetski najbližih vrsta ljudima, mogu tako postupati bez ljudskih konstrukata poput religije, etničke pripadnosti i političkih uvjerenja, onda "međuljudski odnosi mogu imati veću uzročnu ulogu u ljudskim sukobima nego što se često pretpostavlja", dodaju.

James Brooks, istraživač iz Njemačkog centra za primate, rekao je da je ovo "podsjetnik na opasnost koju podjele među grupama mogu predstavljati za ljudska društva".

Komentarišući studiju u Scienceu, napisao je: "Ljudi moraju učiti iz proučavanja ponašanja drugih vrsta utemeljenog na grupama, i u ratu i u miru, uz podsjećanje da njihova evolucijska prošlost ne određuje njihovu budućnost".