Nauka
0

Izvještaj: Milioni ljudi osjetit će posljedice klimatskih promjena

FENA
Povišene temperature izazvat će veće suše i više nivoe mora u Australiji i Novom Zelandu do 2030. godine i zaprijetit će ekološki bogatim lokacijama poput Velikog koraljnog grebena, sudeći po naučnom izvještaju objavljenom u utorak.

Južnopacfički otoci, u međuvremu, bit će progutani rastućim nivoima mora kao i sve češćim ciklonima, sudeći po izvještaju Međuvladine komisije o klimatskim promjenama (IPCC), UN-ove mreže naučnika, javio je AP.

Otočne ekonomije će pretrpjeti štete jer toplije vode škode koralnim grebenima i ribarskoj industriji, navodi se u izvještaju.

Zbir punog dokumenta na 1.572 stranice, napisanog i razmotrenog od 41 naučnika, objavljen je u petak. Dokument, drugi od četiri izvještaja, opisuje kako globalno zagrijavanje mijenja život na Zemlji i ističe posljedice po regijama.

U Aziji, klimatske promjene dovele bi skoro 50 miliona ljudi u rizik od gladi do 2020. godine, dok bi ta brojka rasla na 132 miliona do 2050. i na 266 miliona do 2080.

Oko 94 miliona ljudi suočit će se s poplavama, uglavnom u obalskim područjima Indije, Pakistana, Sri Lanke, Bangladeša i Mijanmara, izjavio je R.K. Pachauri, predsjedavajući IPCC-a.

Očekuje se da toplije temperature u priobalnim vodama porastu i povećaju žestinu i toksičnost kolere u južnoj Aziji.

Australci i Novozelanđani toplije temperature će osjetiti uglavnom kroz sve ekstremnije vremenske neprilike.

"Gotovo je izvjesno da će povećati učestalost i intenzitet toplotnih valova i požara", navodi u saopćenju Kevin Hennssy, vodeći koordionator poglavlja o Australiji i Novom Zelandu.

"Veoma je vjerovatno da će poplave, klizišta, suše i olujna nevremena postati učestaliji i intenzivniji i veoma je moguće da hladnoće postanu sve manje učestale", navodi se u njegovoj izjavi.

Rastuće temperature, navodi se u izvještaju, također će dovesti do gubitka četvrtine mase alpskog leda na Novom Zelandu, pada poljoprivredne proizvodnje u južnoj i istočnoj Australiji i istočnom Novom Zelandu, kao i do širenja tropskih bolesti poput denga groznice.

Rast nivoa mora kod južnopacifičkih otoka "vjerovatno će dovesti do pretjeranih poplava, oluja, erozija i ostalih incidenata na obali, prijeteći tako infrastruktuiri, naseljima i objektima koji podržavaju život u otočnim zajednicama", sudeći po itzvještaju.

Penehuro Lefale, jedan od vodećih autora poglavlja o malim otocima, navodi u izjavi da će više temperature također naškoditi sektorima od širokog interesa kao što su turizam, poljoprivreda i ribarstvo u brojnim otočnim zemljama.

"Klimatske promjene vjerovatno će imati teške posljedice po koralne grebene, ribarstvo i ostale resurse povezane s morem na malim otocima Pacifika. Vjerovatno će doći do pada ukupnih zaliha tune i migracije tih jata ka zapadnijim krajevima, što će dovesti do promjena u ribolovu na različitim otocima", izjavio je on.