ISRO i NASA uspješno lansirali satelit NISAR, pratit će površinu Zemlje i upozoravati na opasnosti

Ovo je prvi satelit koji su zajednički razvili NASA i ISRO.

Satelit NISAR (NASA-ISRO Synthetic Aperture Radar) će detaljno skenirati Zemlju i pružati podatke o svim vremenskim uvjetima, danju i noću u intervalima od 12 dana te će omogućiti širok spektar primjena. Primarni ciljevi su proučavanje deformacija tla i leda, kopnenih ekosistama i okeanskih regija od zajedničkog interesa za naučne zajednice SAD-a i Indije. Satelit je opremljen najnaprednijim radarskim sistemom, vrijedan je 1,5 milijardi dolara i time je postao najskuplja lansirana misija za opservaciju Zemlje u historiji.

NISAR će pomoći naučnicima da bolje razumiju procese povezane s prirodnim opasnostima i katastrofama poput zemljotresa, erupcija vulkana i klizišta. Također, pružat će podršku u praćenju infrastrukture poput brana, mostova i puteva. Njegova sposobnost da prodre kroz oblake pomoći će zajednicama da hitno reaguju tokom vremenskih katastrofa poput uragana, olujnih udara i poplava. NISAR će omogućiti ključna globalna posmatranja Zemlje, što se odnosi na promjene ledenih pokrivača, glečera i morskog leda, a unaprijedit će i razumijevanje toga kako deforstacija, gubitak permafrosta i požari utječu na ciklus ugljika.

Satelit dužinom odgovara kamionetu, njegovo glavno tijelo sadrži inženjerske sisteme te dvostruki radar, L-pojasni sistem s talasnom dužinom od 25 cm te S-pojasni sistem s talasnom dužinom od 10 cm. Svaki signal sistema je osjetljiv na različite veličine obilježja na Zemljinoj površini, a svaki je specijalizovan za mjerenje različitih karakteristika poput vlage, hrapavosti površine i kretanja. Ove karakteristike su važne za proučavanje različitih prirodnih stanja površine, poput količine vlage u tlu potrebne za rast vegetacije ili da bi se utvrdilo da li je došlo do slijeganja tla tokom vremena.

Kada oba radara rade zajednički, oni prikupljaju podatke usklađene po vremenu i lokaciji, čime se osjetljivost mjerenja proširuje na objekte na površini različitih veličina. Npr. S-pojasni podaci će omogućiti tačnije prepoznavanje niže vegetacije poput žbunje, dok će L-pojasni podaci detektovati višu vegetaciju poput drveća.

Budući da radarski signali prolaze kroz oblake, oni su idealni za kontinuirano praćenje površine Zemlje. Deformacije površine mogu poslužiti kao rana upozorenja na nadolazeće prirodne katastrofe poput vulkanskih erupcija i klizišta. Mjerenja ledenih ploča pokazat će koje se oblasti tope, a koje rastu zahvaljujući akumuliranom snijegu.

Podaci također mogu otkriti poplavljena područja. koja bi inače bila skrivena zbog lošeg vremena, što može pomoći spasilačkim timovima.

Prvih 90 dana bit će posvećeno postavljanju satelita, uključujući i razvijanje zlatne mrežaste antene prečnika 12 metara, koja izgledom pomalo podsjeća na džinovski suncobran za plažu.

Primarna misija je planirana da traje tri godine, a ako satelit bude i dalje operativan nakon tog perioda, imat će dovoljno goriva da nastavi s radom još nekoliko godina.