Hukić: Rano je govoriti o kolektivnom imunitetu jer u BiH još imamo aktivnih slučajeva
Kako je na početku razgovora kazala profesorica Hukić, koronavirus je nov i na području drugih, ali i naše zemlje cirkuliše veoma kratko te samim time, prema njenim pretpostavkama u BiH ne postoji još uvijek neka vrsta dobrog kolektivnog imuniteta.
"Nema ni pet mjeseci kako smo se susreli sa bolešću, a ako se uzme u obzir prvi izolovani u martu u BiH to je ipak kratak period. Osim toga, poduzete su i restriktivne mjere prevencije tako da se ljudi nisu puno međusobno miješali, boraavili su u kućama i na taj način spriječili širenje infekcije i nastavak epidemije. Samim time, to je utjecalo na niži nivo infekcije, ali i manji imunitet kolektiva. Inače se kolektivni imunitet najbolje stječe ukoliko neka osoba preboli bolest, a bude jači nakon vakcinisanja. Postoji i onaj koji se pasivno stječe, ali on nije trajan riječ je o onom u terapijske svrhe kada se daje plazma oboljelih zajedno sa antitijelima i onda je čovjek privremeno otporan na infekciju", kazala nam je profesorica Hukić.
Sistematsko serološko testiranje na koronavirus još nije rađeno u BiH
Naša sagovornica je navela i istraživanje koje je provedeno u sklopu projekta ELISA, a kojeg vodi Akademija nauka BiH čiji je i ona član. Naime, u tom istraživanju se uporedio procenat inficiranosti osoba koje su bile mobilne (pokretne) i riječ je o onima iznad 18 i ispod 65 godina starosti, u odnosu na one koji su ostajali kući. Dodala je da je tu primjetna značajna razlika.
"Mobilne osobe u nekim gradovima su tri puta više obolijevale od onih koje se nisu kretale. Ti su podaci dobri jer je uglavnom riječ o mlađim ljudima koji su bili imunokompetentni što znači da su imali dobar imunološki odgovor, nisu dobijali jako tešku kliničku sliku tako da su oni stekli neki imunitet. A koliko je opći imunitet i koliko je ljudi zaraženo mi još ne znamo jer je potrebno uraditi jednu sistematsku analizu, odnosno, testiranje za potvrdu kolektivnog imuniteta", pojasnila je.
Za potvrdu kolektivnog imuniteta je potrebno uraditi serološko testiranje putem kojeg se traže antitijela u serumu bolesnika, dok se svako novo otkrivanje zaraženog vrši PCR testovima.
Kako je navela Hukić, u BiH još nije rađeno sistematsko serološko testiranje koje bi obuhvatilo veliki dio populacije, ali je urađeno nekoliko stotina takvih testova i to većinom na zahtjev građana i procenat pozitivnih je veoma nizak.
"Dakle, potpuno je različita ideja i razlog testiranja kada je riječ o PCR i serološkoj metodi. U ovoj našoj sadašnjoj fazi ja mislim da ima više smisla PCR metoda da se na vrijeme otkriju i uklone izvori infekcije liječenjem ljudi i stavljanjem u karantin nego ispitivanje kolektivnog imuniteta gdje će sigurno procenat biti mali, a velika će se sredstva potrošiti, ali i to treba uraditi u trenutku kada se procijeni da je situacija stabilna. Tek kad bude vakcina mislim da će se taj kolektivni imunitet značajno povećati ili dok prođe nekoliko ciklusa bolesti i tek tada se može očekivati veći nivo. Virus je među nama, povremeno će izazivati infekcije i vremenom će se steći imunitet. Jer u našem organizmu postoje 'ćelije sjećanja' koje kada se jednom sretnu s virusom, parazitom ili bakterijom one se sjećaju njega pa kada se ponovo sretnu brzo se aktiviraju i počnu stvarati ćelijski imunitet i spriječiti infekciju", istakla je profesorica Hukić.
U BiH izolovan bosanski soj virusa na Veterinarskom fakultetu
Trenutno u BiH vrlo aktivni slučajevi postoje u Tešnju i Modriči i zaraze se šire među ljudima. Kako je pojasnila profesorica, serološko testiranje rade i privatne laboratorije jer ne postoji strah od širenja zaraze, dok s PCR testovima to nije slučaj.
"Serološka testiranja se većinom rade na ljudima koji smatraju da su prebolovali bolest pa žele vidjeti da li imaju antitijela, dok PCR testove rade ovlaštene laboratorije jer je tu potrebno imati najmanje tri nivoa biosigurnosti, zaštititi se maksimalno od infekcije, počevši od lične zaštite do materijala i okoline. Sedam laboratorija u BiH sada rade PCR test na koronavirus", dodala je.
Kako nam je kazala Hukić, upravo zahvaljujući tim mikrobiolozima iz svih sedam laboratorijama izolovana je virusna nukleinska kiselina, tačnije, virusni genom. Nakon toga je tim Akademije nauka BiH transportovao pozitivne skupljene uzorke na Veterinarski fakultet jer tu postoje uslovi za izolaciju gdje je i izolovan bosanski soj virusa.
"Na Veterinarskom fakuletu i ALEA laboratoriji se sekvencira taj genom i na bazi tih sekvenci će se utvrditi koliko uopće imamo sojeva virusa. Kada se završi ovaj proces sekvenciranja mislim da će u BiH biti više različitih genetskih virusa jer ljudi dolaze iz brojnih zemalja i samim time su donosili i donose sojeve virusa. To neće biti jedan soj nego puno različitih - tri ili četiri najmanje, a možda i više. Ukoliko dođe do toga, jedna vakcina ne može vjerovatno biti efikasna za sve te sojeve i ona bi se trebala sintetizirati i praviti na bazi izolovanih sojeva i tako će se najvjerovatnije i uraditi. Svi ih šalju u Svjetsku zdravstvenu organizaciju čiji stručnjaci to objedine, uporede i kombinuju više sojeva da bi vakcina imala svoju širu upotrebu i na kraju bila efikasna", pojasnila je Hukić.
Svaki novi val zaraze koronavirusom će najviše zavisiti od discipline građana
Profesorica Hukić je posebno naglasila da se raditi na kolektivnom imunitetu ne može sve dok ne bude dostupna vakcina, a serološkim testiranjem se samo može otkriti da li osoba ima antitijela. Ipak, kako je dodala, sistematsko testiranje koje bi se uskoro trebalo obaviti i u našoj zemlji bi dalo bolji uvid u trenutno stanje populacije kada je riječ o infekciji.
"Ukoliko se otkrije da je neko prebolovao koronavirus mora proći vrijeme da se vidi koliko traju antitijela. Shodno tome, periodično se vadi krv i provjerava da li su ona i dalje prisutna. I bitno je da se otkrije kakva vrsta antitijela se stvara da li su ona neutralizirajuća ili ne, ali to je zaista detaljna nauka. Kada je riječ o kolektivnom imunitetu važno je naglasiti da iako je u BiH još aktivan virus nije bilo puno potvrđenih slučajeva zaraze, nešto više od 2.000. Ukoliko se taj broj pomnoži i sa tri koje nismo otkrili to je još uvijek na 3,5 miliona populacije mali procenat. Nije za očekivati da ćemo poslije ovako kratkog vremena imati kolektivni imunitet mi možemo testirati i sistematski, ali dala bih virusu još vremena", navela je.
Na kraju razgovora Hukić je spomenula i mogućnost pojave novog vala virusa te je dodala da će u jesen, ali inače konstantno biti potvrđeno nekoliko slučajeva zaraze bilo da je riječ o malom ili nešto većem broju. Kako je dodala, najveći razlog je miješanje među ljudima i putovanja te je zbog toga bitno uvijek biti na oprezu i nikada ne zaboraviti da se koronavirus pojavio u našoj zemlji.
"Ljeto je inače dobro kada je riječ o manjem širenju virusa jer UV zrake djeluju, zatim više vremena provodimo napolju, zrak je suh i samim time postoji manje uslova za prijenos infekcije. Teže se prenosi, ali toplo vrijeme ne može nikada u potpunosti uništiti virus i to je bitno zapamtiti. S druge strane, dolaskom hladnijeg i vlažnijeg vremena opet se povećava vjerovatnoća za zarazom, pogotovo jer tada najviše vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Također, sve zavisi i od discipline i odgovornosti građana, ukoliko budemo ovako poštovali sve mjere i restrikcije onda postoji mogućnost da se svi naredni valovi infekcija izdrže lakše i bolje kao što je bilo i sada", zaključila je profesorica Hukić.
Vila otkrio za koji bh. klub navija: Kao mali sam se švercao sa starijim momcima na stadion
