Historijsko otkriće u svemiru: Na planeti Beta Pictoris b zabilježen radiosignal

Signal potiče s planete Beta Pictoris b, plinskog diva koji je od Zemlje udaljen 63 svjetlosne godine, što je u astronomskim okvirima izuzetno blizu. Ova planeta ima 12 puta veću masu od Jupitera i kruži oko mlade zvijezde koja je skoro dvostruko masivnija od Sunca, piše CNN.

Prema riječima Edoa Bergera, profesora astronomije na Univerzitetu Harvard i koautora istraživanja, radiovalovi nastaju usljed procesa povezanih s magnetskim poljem planete. Tačnije, riječ je o polarnoj svjetlosti (aurori) kakva se viđa i na Zemlji, ali na znatno dramatičnijoj skali.

"Znam da se radiosignali obično povezuju s potragom za vanzemaljskom inteligencijom, ali ovdje je riječ o nečemu sasvim drugom. Da biste uočili radiovalove na frekvencijama koje smo mi zabilježili, potrebno vam je nevjerovatno snažno magnetsko polje", objasnio je profesor Berger.

Magnetsko polje 200 puta snažnije od Jupiterovog

Magnetska polja djeluju kao prirodni štit planete od razornog kosmičkog zračenja i sprečavaju da ih solarni vjetrovi "ogole" uništavanjem njihove atmosfere.

Proračuni pokazuju da je magnetsko polje na planeti Beta Pictoris b najmanje 200 puta snažnije od Jupiterovog, koje je dosad važilo za najveću magnetsku strukturu u Sunčevom sistemu. Sličan fenomen već je posmatran na Jupiteru, Saturnu, Suncu, ali i na smeđim patuljcima.

Nabijene čestice pri velikim brzinama spirališu unutar magnetskog polja i, uz vizuelni sjaj polarne svjetlosti, emituju snažne radiosignale.

Ovo otkriće pruža potpuno novu perspektivu za proučavanje planeta izvan našeg sistema, njihovog sastava i stabilnosti njihovih atmosfera.

Kako je nastalo iznenađenje u sistemu starom 23 miliona godina

Sistem Beta Pictoris astronomima je već odlično poznat. Izuzetno je mlad, ima 23 miliona godina (u poređenju s našim Sunčevim sistemom koji je star 4,5 milijardi godina). Sama planeta Beta Pictoris b otkrivena je 2008. godine, dok su preostale dvije planete u tom sistemu (c i d) uočene 2019. i 2026. godine.

Naučnici s Harvarda do signala su došli koristeći radioteleskop MeerKAT u Južnoj Africi, sastavljen od 64 antene. Do otkrića je došlo sasvim neočekivano tokom rutinskog pregleda podataka.

Glavni razlog za iznenađenje leži u tome što su astronomi pretpostavljali da bi radioemisije egzoplaneta morale biti na znatno nižim frekvencijama. Signal je uočen upravo zato što su se istraživači odvažili testirati hipoteze izvan dosadašnjih naučnih šablona.

Oprez prije konačne potvrde

Uprkos velikom uzbuđenju, naučna zajednica poziva na oprez. Rad u kojem je detaljno opisan ovaj fenomen objavljen je na platformi ArXiv i trenutno prolazi kroz proces nezavisne naučne recenzije (peer-review).

Ukoliko nalaz prođe sve provjere, to će biti historijski korak naprijed u razumijevanju planeta van Sunčevog sistema. Naučnici ističu da su uočeni signal snimili više puta na različitim frekvencijama, čime su potvrdili da emisija dolazi tačno s planete, a ne s njene matične zvijezde, što je ranije bio glavni problem u sličnim istraživanjima.

Autori studije već su zatražili dodatno vrijeme na teleskopima kako bi odgonetnuli ključnu zagonetku koja predstoji: zašto ova planeta ima tako ekstremno snažno magnetsko polje, piše CNN.