DNK divljeg goveda izvučena je iz dobro očuvane kosti, otkrivene u pećini u Derbyshireu. Ova kost je naučnicima ponudila saznanja o mnogim stvarima iz prošlosti, poput toga da je poljoprivreda na ovim prostorima bila prisutna i prije 1.000 godina.
Doktorica Ceridwen Edwards, voditeljica ove studije, želi da do kraja ove godine kompletira izučavanje genoma divljeg goveda. Ona i njen tim uspjeli su da pronađu brojne kopije mitohondrijskog DNK, ali sa samo dvije kopije nuklearne DNK-a, jedne od oca, a druge od majke.
Prijašnje genetske studije govorile su u prilog tome da moderna stoka potječe od goveda koja su u Evropu došla sa Bliskog Istoka. Smatra se da su ljudi pripitomljavali divlja goveda. Međutim, dr. Edwards kaže da ih je bilo teško pripitomiti, pogotovo prvim seljacima i poljoprivrednicima.
"Goveda sa Bliskog Istoka bila su manja i lakše ih je bilo pripitomiti. Divlja goveda su bila mnogo veća i mislim da su ih ljudi zbog toga izbjegavali", rekla je dr. Edwards za BBC.
Dokazi da je divlje govedo živjelo u Velikoj Britaniji bili su i više nego očigledni,a utvrđeno je da jedino nisu živjeli u Irskoj.
Ova vrsta je izumrla nakon smrti zadnje ženke u Poljskoj 1627. godine.
Poznato je da je čuveni rimski diktator Julije Cezar bio impresioniran veličinom divljeg goveda. I Adolf Hitler je želio po uzoru na njega da uzgoji vrstu koja će simbolizirati čistu arijevsku rasu.
Naučnici se nadaju da će se na Univerzitetu Oxford ponovo otvoriti Centar za istraživanje antičkih biomolekula, gdje će biti nastavljen rad sa genomima divljih goveda.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
