Hannes Grandits u ANU BiH održao predavanje o Hercegovačkom ustanku iz 1875. godine

"Ustanak 1875. godine u Bosni i Hercegovini označio je početak dubokih društvenih i političkih promjena koje su vodile kraju osmanske vladavine. Time je otvoreno jedno od ključnih poglavlja evropske historije 19. stoljeća“, kazao je Grandits.

O ovome događaju, nastalom prije tačno 150 godina, te njegovom značenju i mjestu u savremenoj historiografiji, govorio je na javnom predavanju "Ustanak 1875. kao početak Velike istočne krize: o čemu se danas raspravlja?", održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

"Ovaj događaj ima poseban značaj za ovdašnje prostore, posebno zato što je to bio početak kraja osmanske vladavine u Bosni. Taj ustanak se može postaviti i u globalni kontekst 19. stoljeća, jer je kasnije prerastao u Veliku istočnu krizu – proces koji je promijenio globalne konfiguracije i odnose velikih sila na širem prostoru orijenta", istakao je prof. Grandits.

U predavanju je posebno naglašena važnost reinterpretacije ustanka u savremenim istraživanjima, s osvrtom na klasične teze historiografije, među kojima se referisao i na radove Milorada Ekmečića.

"Puno sam se bavio radovima Milorada Ekmečića i zanimalo me kako se njegov pogled mijenjao. U ranim radovima iz 50-ih i 60-ih godina, naročito u knjizi 'Aufstand in Bosnien' ('Ustanak u Bosni') iz 70-ih, vidi se naglasak na klasnu borbu i jedan skeptičan pogled na uspjeh ustanka. U kasnijim interpretacijama iz 80-ih godina taj pristup postaje sve više vjerski ili nacionalni. Za mene su raniji radovi ipak korisniji i uvjerljiviji", pojasnio je Grandits.

Kroz analizu uzroka i posljedica ustanka, profesor Grandits je naglasio da se ovaj događaj ne može promatrati samo kroz lokalnu prizmu, već u širem regionalnom i međunarodnom okviru.