Gotovo svim koraljnim grebenima prijeti kolaps u narednih 50 godina

Procjena Međunarodne unije za očuvanje prirode, objavljena u četvrtak na marginama konferencije UN-a o biodiverzitetu u Albaniji, pokazuje da je 96 posto plitkovodnih grebenskih sistema već kritično ugroženo i da bi mogli nestati do 2075. godine.

Među kritično ugroženima su i najpoznatiji svjetski grebenski sistemi, uključujući Veliki koraljni greben u Australiji, Koraljni trougao u zapadnom Pacifiku i jugoistočnoj Aziji, Mezoamerički sistem koraljnih grebena i koraljne grebene Crvenog mora. Kritična ugroženost predstavlja najviši nivo prijetnje.

Mishal Gudka, naučni voditelj globalne procjene IUCN-ove Crvene liste ekosistema koraljnih grebena, rekao je da se rizik od kolapsa povećava. "Rizik od kolapsa koraljnih grebena eskalira, ali ovo mora biti poziv na buđenje, a ne razlog za očaj", kazao je Gudka.

Koraljni grebeni važni su za ribarstvo i turizam te često štite obale od erozije i oluja. Zbog bogatog biodiverziteta nazivaju se i "kišnim šumama mora", a podržavaju četvrtinu morskih vrsta, kao i obalne zajednice i poslovne aktivnosti.

Kada greben kolabira, tvrdi koralji nestaju, a zamjenjuju ih alge, krš i spužve. Takav greben više ne podržava raznolik ekosistem koji može uključivati sve, od sitnih beskičmenjaka do grebenskih riba poput kirnje.

Procjena je obuhvatila 127 tropskih i suptropskih ekoregija te 72.726 kvadratnih milja, odnosno 188.362 kvadratna kilometra koraljnih grebena širom svijeta. Klimatske promjene označene su kao "najdosljednija pojedinačna prijetnja koja pokreće pad koraljnih grebena u svijetu".

Stručnjaci navode da, osim borbe protiv rasta globalnih emisija, smanjenje zagađenja, prekomjernog ribolova i obalnog razvoja može pomoći grebenima da prežive. Generalna direktorica IUCN-a Grethel Aguilar poručila je: "Znamo šta je potrebno: ambiciozno smanjenje emisija, snažnija zaštita i obnova te kontinuirano ulaganje u otporne obalne ekosisteme i zajednice koje od njih zavise."