Göbekli Tepe su jedna od najvećih misterija čovječanstva: Arheolozi nakon iskopavanja imaju nove ideje o svrsi
Göbekli Tepe je arheološko nalazište na obroncima planine u današnjoj Turskoj, na kojem se nalazi niz monumentalnih građevina s raskošno ukrašenim stubovima visokim 5,5 metara i masivnim klesanim kamenjem.
Možete ga zamisliti kao praistorijski kompleks nalik hramu, sličan Stonehengeu, ali veći, znatno raskošnije ukrašen i, sa svojih 11.600 godina starosti, mnogo stariji.
Građen je kroz brojne faze između 9.600. i 8.200. godine prije nove ere, hiljadama godina prije drugih velikih megalitskih građevina. U to vrijeme svijet je tek izlazio iz posljednjeg ledenog doba, a poljoprivreda je tek počinjala da se razvija u pojedinim dijelovima svijeta.
Nova iskopavanja na Göbekli Tepeu
Dio najnovijih radova na Göbekli Tepeu fokusiran je na površinu veličine 80 puta 70 metara, udaljenu svega nekoliko koraka od čuvenih ruševina nalik hramu koje obično privlače najveću pažnju. Međutim, iskopavanja sada otkrivaju sasvim drugačiju, mnogo više stambenu stranu ovog nalazišta.
Podaci prikupljeni površinskim snimanjima i geomagnetnim istraživanjima ukazuju na to da je ovaj dio nekada bio dom nekoliko velikih javnih građevina četverougaonog oblika.
Profesor Necmi Karul, koordinator projekta Stone Hills, objasnio je na društvenim mrežama da unutrašnji raspored građevina otkrivenih tokom novih iskopavanja ukazuje na to da su bile stambene i da su "korištene kao nastambe" tokom druge faze nalazišta, otprilike početkom 9. milenija prije nove ere.
Čemu je služio Göbekli Tepe?
Ovo dovodi u pitanje prvobitnu teoriju prema kojoj Göbekli Tepe nije bio naselje, već izolirani kompleks hramova koji je služio za ceremonijalna okupljanja. Otkriće stambenih građevina, međutim, ukazuje na to da su ljudi ovdje živjeli, a ne samo dolazili radi obreda.
Uprkos decenijama iskopavanja na ovom lokalitetu, arheolozi su pronašli malo dokaza o pripitomljenim biljkama ili životinjama, kao i o keramici, zbog čega su neki zaključili da su ga izgradili lovci-sakupljači, a ne ljudi koji su se bavili ustaljenom poljoprivredom.
Klaus Schmidt, koji je tokom 1990-ih prvi započeo ozbiljna arheološka istraživanja lokaliteta, čvrsto je vjerovao da je Gobeklitepe bio isključivo ceremonijalni kompleks. Tvrdio je čak da su ga lovci-sakupljači izgradili i održavali kao mjesto rituala te da je društvena organizacija potrebna za takav poduhvat bila jedan od pokretača poljoprivredne revolucije i nastanka složenih naselja.
Ova teorija posljednjih je godina bila predmet kritika, a najnovija iskopavanja dodatno podupiru sve izraženiju ideju da su ljudi zaista živjeli na ovom mjestu, barem tokom jednog dijela njegove duge historije.
Uz ove stambene objekte, projekt koji je još u toku pomaže u očuvanju i boljem razumijevanju građevina nalik hramovima koje su već ugledale svjetlost dana, piše IFLScience.
"Uporedo s iskopavanjima, veliku pažnju posvećujemo konzervatorskim radovima. Prilikom ponovnog postavljanja posljednjih fragmenata površine monolita u građevini C, ojačali smo zidove građevine D i spojeve temelja dva centralna monolita. Također osiguravamo monolite od podrhtavanja tla pomoću čeličnih sajli. Istovremenim provođenjem iskopavanja, restauracije i konzervatorskih radova na različitim dijelovima Göbekli Tepea, ovu jedinstvenu baštinu prenosimo u budućnost kroz sveobuhvatan pristup", rekao je Mehmet Nuri Ersoy, ministar kulture i turizma, na Instagramu.