Brzina topljenja pojedinih velikih glečera se, piše list, prema najnovijim istraživanjima naučnika, povećala četiri puta u posljednjih deset godina, što nekima od najvećih glečera na Južnom polu daje manje od jednog stoljeća "života" dok potpuno ne iščeznu.
Antarktik i njegova budućnost imaju velikog uticaja na sudbinu cijele ljudske civilizacije – topljenje leda na južnoj hemisferi može značiti katastrofu za stanovnike juga Afrike, u priobalnom području Maldiva ili u Australiji.
Uz predviđeni rast prosječnih temperatura na zemlji uslijed oštećenje ozonskog omotača, mogući rezultat ovakvog "crnog scenarija" je globalna nestašica hrane, teške poplave i potpuni nestanak glečera s lica planete.
Pored toga, problemi koje sa sobom donose klimatske promjene mogli bi ohrabriti teroriste i ekstremističke grupe – naprimjer u Bangladešu, zemlji koja je među potencijalno najugroženijim u slučaju masovnih poplava, navodi list.
Stavljanje emisija plinova s učinkom staklenika pod nadzor trebalo bi biti centralno humanitarno i sigurnosno pitanje za zapadne vlade u cijelom 21. stoljeću, zaključuje Times.