|

Dvadeset godina od kloniranja ovce Dolly: Kloniranje i danas kontroverzno za mnoge

Dvadeset godina od kloniranja ovce Dolly: Kloniranje i danas kontroverzno za mnoge
12
F
FENA
5.7.2016. u 13:16
21
komentara
12

dijeljenja
Dvadeset godina od kloniranja ovce Dolly: Kloniranje i danas kontroverzno za mnoge Foto: EPA
Dolly, najslavnija od svih ovaca, klonirana 5. jula 1996. u Škotskoj, prvi je sisavac kloniran iz odrasle somatske stanice, prenose mediji.
U februaru 1997. Institut Roslin iz Edinburgha objavio je dolazak na svijet klonirane ovce i to izvanredno naučno postignuće odmah je izazvalo polemiku o mogućoj primjeni tehnike na ljudsko biće.

Dollyn život nije bio nimalo lak. Prerano je ostarila, bolovala od artritisa i bolesti pluća te je eutanazirana 2003., a njezini preparirani ostaci čuvaju se u Škotskom nacionalnom muzeju.

Kloniranje je složena tehnologija, a u slučaju Dolly naučnici su klonirali stanicu koja je bila dio mliječne žlijezde odrasle ovce. Obavili su somatski stanični nuklearni transfer u kojem se stanica stavlja u jajašce bez jezgre, a zatim se dvije stanice spajaju i razviju u embrij koji je usađen u maternicu ovce, prenosi Hina.

"U stočarstvu se kloniranje smatra pomoćnom tehnikom pri reprodukciji životinja", navodi Jean-Louis Peyraud, naučnik u Francuskom institutu za agronomska istraživanja.

Svrha je te vrlo skupe tehnike, više od 10.000 eura po životinji, poboljšati genetske vrijednosti stoke.

Američke privatne kompanije kloniraju životinje radi poboljšanja genetskih vrijednosti, primjerice krava koje daju mnogo mlijeka. Američka administracija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je 2008. komercijalizaciju proizvoda kloniranih životinja i njihova potomstva, ocijenivši da su "jednako sigurni kao i konvencionalne životinje".

Unatoč niskom uspjehu, 15-30 posto, kloniranje se nastavlja u Sjedinjenim Državama. Kloniranje u stočarstvu prakticiraju Argentina, Brazil, Kanada i Australija, a Kina je 2015. objavila gradnju tvornice za kloniranje raznih životinja.

Javnost u Evropskoj uniji snažno se protivi kloniranju i od 1997., EU propisuje da se zatraži odobrenje za svako stavljanje kloniranih proizvoda na tržište. Dosad nijedan takav zahtjev nije podnesen.

Međutim, stručni izvještaj za Evropsku komisiju dopušta "mogućnost" da se hrana potekla od potomaka kloniranih životinja nađe na tanjiru evropskih potrošača. Razlog tome je uvoz mesa i mliječnih prerađevina iz trećih zemalja te uvoz živih životinja i genetskog materijala za životinjsku reprodukciju u Europskoj uniji.

"Evropljani nedvojbeno i ne znajući jedu meso koje potječe od potomaka klonova u nedostatku cjelovitog etiketiranja od početka procesa proizvodnje", kaže Pauline Constant, glasnogovornica Evropskog ureda udruženja potrošača koje poziva Evropsku komisiju da učini više kako bi to kontrolirala.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije zabrinuta za zdravlje ljudi već upozorava na "patnje životinja" nastalih kloniranjem. Upozorava na visoku smrtnost zametaka, na teške poremećaje i teške bolesti, teško donošenje mladunčadi na svijet i slično.

Evropski parlament zatražio je u septembru da se u EU zabrani ne samo uzgoj kloniranih životinja, već i proizvoda poteklih od njihovih potomaka.
Prijavi grešku


Komentari (21)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...