Dr. Jasminko Mulaomerović: U BiH nikog živog ne zanima bogatstvo za koje bi trebalo milion godina da se istraži

Napomenuo je da je u Bosni i Hercegovini registrirano više od šest hiljada speleoloških objekata dok je 60 posto tla na području krša. Ukazao je da je tokom jednog istraživanja pronađeno još 15 novih pećina, što sugerira da je u zemlji više od 40 hiljada speleoloških objekata. Prema njegovim riječima, ovim tempom naučnog istraživanja, ni za milion godina ne bismo istražiti sav potencijal.

Mulaomerović je podsjetio da speleološki objekti predstavljaju ogroman naučni resurs.

"Za razumijevanje naše prošlosti, pećine su pune sedimenata, ostataka, nedirnutih tragova koje vrijeme nije moglo poremetiti. To su tragovi koji u kontinuitetu bilježe sve što se događalo. Možemo vidjeti kada su pećine bile naseljene, ko ih je naseljavao i kako se klima mijenjala. Istraživanja na Dinarskom kršu su temelj moderne speleologije", dodaje.

Naveo je da se pećine u Bosni i Hercegovini uglavnom formiraju u krečnjacima, iako ne isključivo. Kao primjer za to je istakao Ledenicu na Treskavici, za koju je napomenuo da ju je istraživao Jovan Cvijić, te i nekadašnje ledenjače na Romaniji. Ovo pokazuje da su ove pećine obilovale ledom kojeg više nema.

Na Bijambarama je tokom ljeta, objasnio je Mulaomerović, nekada bilo leda, a sada nema ni snijega, što jasno ukazuje na klimatske promjene. Danas led pronalazimo, nastavio je, tek na visinama iznad 1.700 metara, a žutokljuna galica - ptica koja se tu zadržavala uskoro više neće biti prisutna na ovim područjima.

Postoji mnogo definicija o speologiji, ali Mulaomerović smatra da je to, jednostavno rečeno, nauka o pećinama i drugim kraškim oblicima. Istraživač Trevor R. Shaw ga je motivirao da se počne baviti ovom naukom, za koju mladi ne pokazuju mnogo interesa, ali je mišljenja da nikada nije kasno početi.

Prikazao je neke najstarije pećine poput Karlovce iz
1758. u Sloveniji.

Mulaomerović je učestvovao u brojnim speleološkim ekspedicijama u Kolumbiji (1984), Malti (1985) i u predjelu Polarnog kruga (1989). Urednik je časopisa "Naš krš" i Hypsugo - glasnika za istraživanje šišmiša Balkana. Predavanjem je dao uvid u kulturno-historijski i naučni značaj pećina, kao i izazove s kojima se suočava speleologija u Bosni i Hercegovini.

Prirodni arhiv

Također je podsjetio na izuzetan potencijal pećina kao arhiva života, prirode i klime. Govorio je i o pećinskim ekosistemima kao indikatorima klimatskih promjena.

"Možemo rekonstruirati klimu kakva je bila u posljednjih 3,5 miliona godina. Sedimenti u pećinama prate taj kontinuitet - vidimo šta je dolazilo, šta odlazilo, šta su rijeke donosile, a šta ispirale. To su tragovi koji nam govore o klimi kakva je bila, pa na osnovu toga možemo praviti modele šta će biti", objasnio je.

Nažalost, kako je konstatirao Mulaomerović, ljudi se prema pećinama ponašaju ružno, pećine i jame postale su odlagališta otpada, iako možda samo 10 kilometara dalje od tog mjesta komšije piju tu vodu.

Speleologija u Bosni i Hercegovini

U osvrtu na stanje speleologije u Bosne i Hercegovine je naglasio da se ona suočava s ozbiljnim izazovima, nedostatkom istraživanja i gotovo potpunim izostankom institucionalne brige.

"Fokus mog predavanja je upravo na jadu i čemeru speleologije u Bosni i Hercegovini. U našem registru je evidentirano pet hiljada speleoloških objekata, ali procjene govore da ih ima između 40 hiljada i 50 hiljada. To je bogatstvo za koje bi trebalo milion godina da se istraži, a ipak nikog živog to ne zanima", ukazao je.

Govoreći o tome ko se danas bavi speleologijom u Bosni i Hercegovini, izjavio je da se ne bavi niko, osim rijetkih entuzijasta. Dolaze istraživači iz Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Italije i drugih zemalja, a kod nas, kako je istakao, vrlo je malo interesa.

Prema njegovim riječima, jedva nađete studente da pođu na teren. Shodno tome, njegova završna poruka nije nimalo optimistična. Predavanje je bilo otvoreno za javnost i namijenjeno svima koji žele bolje razumjeti podzemna bogatstva Bosne i Hercegovine, njihovu kulturnu i naučnu vrijednost, kao i izazove njihovog očuvanja, saopćili su iz ANU BiH.