Tokom javnog predavanja u Londonu, profesor Hawking je također priznao da je bio lijeni student na Oxfordu, gdje je studirao fiziku, te da ga je na učenje i rad natjerala dijagnoza prema kojoj bi mogao umrijeti mlad od bolesti motornih neurona.
"Moja sestra Philippa mogla je čitati već sa četiri godine, ali tada je bila definitivno bistrija od mene", kazao je on.
Dodao je i kako je bio loš učenik, čiji je rukopis učitelje bacao u očaj. Ipak, diplomirao je na Oxfordu, "iako je bio nevjerovatno lijen, a prvih godina na fakultetu je učio jedva sat dnevno".
"Nisam ponosan na to, ali vam govorim kakav sam bio u to vrijeme, bilo mi je dosadno i ništa me nije moglo pokrenuti da učim", istakao je Hawking.
Ali, kad su mu u njegovoj 21. godini ljekari rekli da mu je najvjerovatnije ostalo još svega nekoliko godina života, to ga je potaklo na rad što je rezultiralo nekim njegovim ranim otkrićima.
"Suočen s mogućnošću prerane smrti shvatio sam da je život vrijedan življenja i da ima puno stvari koje želim učiniti", dodao je naučnik.
No, profesor fizike na univerzitetu u Surreyu, Jim Al-Khalili, smatra kako je Hawkingu zapravo bilo suđeno da postigne velike stvari u kosmologiji sa ili bez njegove bolesti.
"Kad se suočio sa strašnom dijagnozom, on je također mogao izabrati da napusti studij fizike i radi nešto sasvim drugo s ono malo vremena što je mislio da mu je ostalo", logično je zaključio Al-Khalili.
Između 1965. i 1975. godine, profesor Hawking je razvio teoriju da su crne rupe nastale nakon Velikog praska te da urušene zvijezde zrače toplinu ("Hawkingovo zračenje").
Hawking je obolio od bolesti poznate kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koja ga je ostavila u cijelosti paraliziranog. Govori koristeći mišiće obraza da aktivira softver koji tada prevodi njegove misli u umjetni glas.
Njegova knjiga o nauci i svemiru za laike, "Kratka historija vremena", objavljena 1. aprila 1988. lansirala ga je u superstara kosmologije. U svojoj novoj kontroverznoj knjizi, "Veličanstveni dizajn", profesor Hawking je tvrdio da moderna fizika ne ostavlja mjesta za Stvoritelja i da nauka može objasniti porijeklo svemira. Tako se ta knjiga, čiji je koautor američki fizičar Leonard Mlodinow, suprotstavlja uvjerenjima Isaaca Newtona, koji je smatrao da je svemir morao biti dizajniran od Boga, jer nije mogao nastati iz haosa.
