Nauka
0

Deset misterija ljudskog uma

Sarajevo-x.com
Mnoge stvari koje ne razumijemo, a koje radimo kao ljudska bića, jednostavno su u našim glavama. Mozak je organ koji veoma zbunjuje, kao što zbunjuju i pitanja života i smrti, svijesti, spavanja i mnogo drugih neobičnih stvari, te je popularni naučni portal LiveScience.com sastavio listu deset najvećih misterija ljudskog uma.

10. Slatki snovi

Kada biste deset osoba upitali kako nastaju snovi, vjerovatno biste dobili deset različitih odgovora, jer naučnike još uvijek zbunjuje ova misterija. Postoji teorija da ljudi sanjaju o zadacima i emocijama o kojima nisu stigli ni razmišljati tokom dana, te da taj proces pomaže u očuvanju misli i uspomena. Općenito, naučnici se slažu da sanjamo tokom najdublje faze spavanja, poznatije kao "Rapid Eye Movement" (REM).

9. Obavezno spavanje

Mnoge životinje imaju potrebu da spavaju, a čini se da su ljudi ovisni o spavanju. Spavanje igra veoma važnu ulogu u ljudskom životu, budući da spavajući provedemo više od četvrtine života. Ipak, još uvijek nema odgovora na pitanje zašto moramo spavati. Jednu stvar naučnici ipak znaju: San je veoma značajan za preživljavanje sisara. Predugo nespavanje može voditi ka promjenama raspoloženja, halucinacijama, a u ekstremnim slučajevima i smrt.

Postoje dvije faze spavanja: "non-rapid eye movement" (NREM) faza, tokom koje mozak ima usporenu metaboličku aktivnost, i "rapid eye movement" (REM) faza, tokom koje je mozak veoma aktivan. Pojedini naučnici vjeruju da se tokom NREM faze tijelo odmara i štedi energiju, što je proces sličan hibernaciji. REM faza bi mogla osobi pomoći u organizaciji sjećanja. Međutim, ova ideja nije dokazana, i snovi tokom REM faze nisu uvijek u vezi sa sjećanjima.

8. Fantomski osjet udova

Procijenjeno je da oko 80% osoba sa amputiranim udom osjete toplinu, svrbež, pritisak ili bol koja dolazi iz amputiranog uda. Osobe koje dožive ovakav fenomen, poznat kao "fantomski osjet udova", zapravo imaju osjećaj da je amputirani ud još uvijek dio njihovog tijela. Prema jednoj teoriji nervi smješteni tamo gdje je ud amputiran stvaraju nove veze sa kičmenom moždinom i nastavljaju slati signale mozgu, kao da se ništa nije dogodilo. Druga mogućnost je da je mozak "osmišljen" tako da funkcioniše kao da je tijelo potpuno netaknuto, što podrazumijeva da mozak sadrži kopiju tijela sa svim netaknutim dijelovima.

7. Kontrola tijela

Biološki sat, smješten u hipotalamusu, programira tijelo da slijedi 24-satni ritam. Najočigledniji efekat cirkadijanskog ritma je ciklus spavanja i buđenja, ali biološki sat također utječe na probavu, tjelesnu temperaturu, krvni pritisak i proizvodnju hormona. Istraživači su otkrili da intenzitet svjetla može pomaknuti sat naprijed ili nazad, regulirajući nivo hormona melatonina. Najnovije rasprave se vode o tome da li nadomjesci melatonina mogu spriječiti osjećaj pospanosti i iscrpljenosti pri preskakanju vremenskih zona.

6. Davna sjećanja

Neka iskustva je teško zaboraviti, poput prvog poljupca. Ali kako se jedna osoba uvijek može sjetiti ovih privatnih trenutaka? Naučnici već odavno pokušavaju otkriti mehanizam odgovoran za stvaranje i skladištenje uspomena. Jedna studija sugeriše da bi hipokampus, smješten unutar sive moždane materije, mogao djelovati kao kutija za skladištenje uspomena. Ali, utvrđeno je da i stvarna i izmišljena sjećanja aktiviraju slična područja mozga.

5. Zadirkivač mozga

Smijeh je jedno od najmanje istraženih oblika ljudskog ponašanja. Istraživači su otkrili da se, tokom napada smijeha, aktiviraju tri dijela mozga, i to dio rezervisan za razmišljanje koji pomaže u razumijevanju šale, dio koji se odnosi na pokrete koji vam naređuje koje mišiće da pokrenete i dio koji upravlja emocijama, a koji izaziva taj "luckasti" osjećaj. Ipak, ostaje nepoznato zašto se jedna osoba smije na glupe viceve, dok horor filmovi izazivaju cerekanje kod druge osobe. Jedno je sigurno: smijeh nam godi.

4. Priroda vs. odgoj

Zahvaljujući novim dokazima, naučnici sve više vjeruju da naše misli i karakter mogu biti pod kontrolom gena ili okruženja, ili čak ova oba faktora. Sposobnost proučavanja pojedinačnih gena ukazuje na činjenicu da mnoštvo ljudskih osobina nije pod našom kontrolom, ali opet u mnogim slučajevima, roditeljski odgoj ima veliki utjecaj na to ko smo i što radimo.

3. Misterija smrti

Zašto ljudi stare? Rađamo se sa snažnim mehanizmima koji nas štite od bolesti i povreda, ali kako starimo naši mehanizmi obnove polako gube svoju funkciju, te smo slabo zaštićeni protiv fizičkih povreda i stresa. Teorije o tome zašto ljudi stare mogu se podijeliti u divje kategorije: 1) Poput drugih ljudskih karakteristika, starenje bi jednostavno mogao biti koristan dio ljudske genetike. 2) Kod manje optimističnog razmišljanja, starenje nema svrhu i jednostavno je rezultat oštećenja stanica. Međutim, šačica istraživača vjeruje da će nauka jednog dana moći zaustaviti starenje, barem dovoljno dugo da dvostruko duže živimo.

2. Duboko zamrzavanje

Besmrtan život možda ne može biti stvarnost, ali kriogenika bi mogla nekim osobama podariti dva života. Tako npr. centri poput Alcor Life Extension Foundationa (Arizona) pohranjuju tijela umrlih osoba u posebne komore ispunjene tečnim nitrogenom na veoma niskim temperaturama. Ideja je da se osoba, koja umre od trenutno neizlječive bolesti, može odmrznuti i oživjeti u budućnosti, kada bude otkriven lijek za tu bolest. Osoba je postavljena u komori glavom prema dolje, kako bi, u slučaju curenja u komori, mozak ostao u ledenoj tečnosti. Još nijedno se od ovih tijela nije do sada pokušalo oživjeti, jer potrebna tehnologija još nije izumljena. A ako se tijelo ne bude odmrzavalo na tačno određenoj temperaturi, postoji opasnost da se ljudske stanice pretvore u led i smrskaju.

1. Svijest

Kada se probudite ujutro, možda ćete primijetiti da se Sunce tek diže, čuti pjev ptica, pa možda i osjetiti val sreće čim svjež jutarnji zrak udari u vaše lice. Drugim riječima, svjesni ste. Tek nedavno su stručnjaci počeli posmatrati svijest kao realističnu istraživačku temu.