Da li ste čuli za Muhameda Musića Bošnjaka: Zaboravljeni Sarajlija koji je napisao desetine naučnih radova

Rođen oko 1595. godine u Sarajevu, Muhamed Musić je već kao dječak stekao reputaciju izuzetno nadarenog učenika. Nakon školovanja u Gazi Husrev-begovoj medresi, sa svega 17 godina odlazi u Istanbul, tadašnje središte znanja i moći. Tamo se usavršava kod uglednih učenjaka, među kojima se posebno ističe Abdulganizade Nadirija, s kojim provodi sedam godina.

Njegova karijera razvijala se u tri pravca: kao profesora, pisca i sudije. Već u ranim godinama predavao je logiku, a vrhunac akademske karijere dostiže 1633. godine kada postaje muderis na prestižnoj Sahn-i Seman medresi u Istanbulu, jednoj od osam najznačajnijih obrazovnih institucija u glavnom gradu Osmanskog carstva. Međutim, njegov život nije bio lišen izazova.

Za pohod sultana Murata IV napisao je komentar sure Al-Feth i zahvaljujući tome, te preporuci Silhadar Mustafe Baše 1634.godine postaje kadija u Alepu.

Bolest reume koju je dobio ga tjera da napusti Alep, ali zbog protivljenja Mustafe-paše ne odlazi u Istanbul nego biva smješten u svojevrsni kućni pritvor u Rumelihisaru. Razlog ovome je strah Mustafe-paše da će Allamek pričati o nekim nezakonitostima koje je on vršio u Alepu. Za vrijeme boravka u Rumelihisaru stiže mu i odredba o imenovanju za kadiju u Istanbulu, ali iznuren bolestima Muhammed Musić Allamek umire 1635. godine.

Njegov rad odlikuje se oštroumnošću i spremnošću da propituje autoritete, što je bilo neuobičajeno za to vrijeme. Sva njegova djela su napisana na arapskom jeziku, pisao je o logici, zakonima, tefsiru Kur'ana i arapskoj filologiji, osim jednog prevoda s arapskog na turski sva djela su komentari.

Posebno se ističe njegovo djelo iz oblasti logike "Šarh al-Šamsiyya", koje predstavlja detaljnu analizu jednog od ključnih tekstova u islamskoj filozofiji. Bavio se i tefsirom, sintaksom, retorikom, ali i administrativnim pitanjima, o čemu svjedoči njegov prijevod djela o državnom upravljanju posvećen sultanu Muratu IV.

Iza sebe je ostavio bogat opus na arapskom jeziku, koji se danas čuva u 12 različitih biblioteka. Njegova djela svjedoče o intelektualcu koji nije pristajao na slijepo prihvatanje autoriteta, već je zagovarao slobodu mišljenja i kritički pristup znanju.

Muhammed Musić Allamek ostaje primjer kako je jedan Sarajlija, u vremenu velikih carstava, uspio ostaviti trag u nauci koji i danas izaziva pažnju istraživača. Njegova priča nije samo historijska zanimljivost, već i podsjetnik na snagu znanja, ambicije i hrabrosti da se misli drugačije, ali i još jedna priča o tome kako su sada prilično zaboravljene Sarajlije oblikovale nauku i carstvo u kojem su živjeli.