Bosanski bor (Pinus heldreichii) za kojeg naučnici iz Švedske, Njemačke i SAD-a tvrde da je najstarije drvo u Evropi dobilo je ime Adonis po grčkom bogu ljepote.
"Nevjerovatno je da je ovako veliki, kompleksni i impresivni 'organizam' preživio tako dugo u veoma negostoljubivom okruženju, u zemlji u kojoj ljudi žive već više od 3.000 godina", napisao je vođa ekspedicije koja je pronašla drvo, švedski dendrohronolog Paul J. Krusic.
Adonis je jedno od rijetkih milenijskih primjeraka drveta, a raste u Pindskom gorju.
"Prije mnogo godina sam čitao o ovoj vrlo zanimljivoj šumi u Grčkoj. U našem istraživanju trudimo se izraditi hronološke karte kako bismo rekonstruisali klimatsku historiju, tako da nam je pronalazak starog drveća jedan od motivatora", kazao je Krusic i objasnio način na koji se mjeri jezgra drveta po kojem je utvrđeno da je jezgra ovog bosanskog bora jedan metar sa 1.075 godišnjih prstenova.
"Impresioniran sam. U kontekstu zapadnjačke civilizacije, sva ljudska historija okruživala je ovo drvo, sve imperije, svi ljudi koji su živjeli u ovom regionu. Tako puno stvari moglo je dovesti do njegovog nestanka, ali na sreću, ovo drvo je hiljadu godina proživjelo netaknuto", kazao je Krusic.
Milenijsko drvo pronađeno je tokom istraživačke ekspedicije Opservatorije okoliša Navarino (NEO) u kojoj su učestvovali Univerzitet Stockholm, Akademija Atina i TEMES S.A.
Zanimljivo je da je recimo Adonis zasađen u doba kada je Bizantijsko carstvo bilo na vrhuncu, a da je imalo 100 godina kada je Macbeth krunisan za kralja Škotske. Imao je 500 godina kada je Grčka pala pod Osmansko carstvo, a 750 kada je Isaac Newton formulisao zakon kretanja. Preživio je i pohode njemačkih nacista, Italije i Bugarske koji su u toku historije zauzimali Grčku.
Inače, bosanski bor je endemska vrsta koja raste u planinskim područjima Balkana i južne Italije i to veoma sporo.
