Naime, izduvni gasovi stoke poput goveda i ovci su ogroman doprinos emisiji gasova australskog efekta staklenika. S druge strane, kenguri ispuštaju zanemarivu količinu plina metana.
U profesorovom izvještaju Vladi navodi se, između ostalog, kako bi cijena mesa nekontrolirano 'skočila', te bi došlo do promjene u hranidbenim navikama, ukoliko bi se od farmera zahtijevalo da imaju dozvole za plin koji proizvode.
"Tokom većeg dijela australske ljudske historije oko 60.000 godina, kenguri su bili glavni izvor mesa i to bi mogli opet postati", navodi se u izvještaju.
Garnaut se pozvao na studiju čiji su zaključci da će se do 2020. godine broj goveda i ovaca smanjiti za čak sedam miliona, a da će upravo broj kengura porasti sa sadašnjih 34 na vrtoglavih 240 miliona.
Tih 240 miliona kengura, smatra Ross Garnaut, bilo bi sasvim dovoljno da zamijeni goveda i ovce, čiji broj će biti u opadanju, te bi kengurovo meso postalo isplativije zbog rasta cijena za dozvole potrebne farmerima zbog proizvodnje metana.
Sama ideja o ljudskoj konzumaciji kengurovog mesa jeste vrlo kontrovezna, ali mnogo Australaca koji žele zdravo živjeti i hraniti se već sada jede kengurovo meso.
"Kengurovo meso ima vrlo malo masnoće, dosta proteina te je vrlo čisto, jer su to izvorno divlje životinje", rekao je za AFP Peter Ampt sa univerziteta za ekološke studije iz New South Walesa.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
