Astronauti NASA-e nakon više od pola stoljeća idu na 10-dnevni put oko Mjeseca: Sve možete pratiti uživo

Nakon sastanka tima za upravljanje misijom, NASA-in administrator Amit Kshatriya potvrdio je da je gigantska raketa spremna za let. Prozor za lansiranje otvara se noćas i trajat će dva sata, a ukoliko bude potrebe, rezervni termini bit će dostupni svakog dana do 6. aprila.

Trenutno su jedina potencijalna prepreka vremenski uslovi, ali prognoze su optimistične. Iz NASA-e ističu da postoji 80 posto šanse za povoljno vrijeme, uz blagu zabrinutost zbog naoblake i jačeg vjetra. Podsjetimo, misija je ranije pretrpjela dvije odgode (početkom februara zbog curenja tečnog hidrogena, te u martu zbog problema s protokom helija), zbog čega je lansiranje pomjereno s prvobitnog plana za početak 2026. godine na ovaj datum.

Svi ljubitelji svemirskih istraživanja lansiranje mogu pratiti uživo putem zvaničnog NASA-inog YouTube kanala.

Ko su putnici za Mjesec?

Artemis II je prva misija s ljudskom posadom u okviru novog, višedecenijskog NASA-inog programa. Za razliku od inauguracijske misije Artemis I, koja je nosila samo lutke i senzore, u modernoj kapsuli "Orion" noćas će se naći pažljivo odabran tim:

- Reid Wiseman (50), komandant: Veteran NASA-e i bivši komandant Međunarodne svemirske stanice (ISS), probni pilot s ogromnim iskustvom.

- Victor Glover (49), pilot: Avijatičar američke mornarice koji ulazi u historiju kao prvi crnac dodijeljen jednoj lunarnoj misiji.

- Christina Koch (47), specijalistica misije: Apsolutna rekorderka po najdužem pojedinačnom svemirskom letu za žene (328 dana) i veteranka brojnih svemirskih šetnji.

- Jeremy Hansen (50), specijalista misije: Bivši pilot borbenih aviona i prvi Kanađanin koji putuje prema Mjesecu, što predstavlja simbol međunarodne saradnje u ovom projektu.

Kako će izgledati 10-dnevno putovanje?

Iako posada neće sletjeti na samu površinu Mjeseca, oni će izvesti tzv. lunar flyby (prelet). Kružit će oko Mjesečeve tamne strane prije nego što se upute nazad prema Zemlji. Glavni cilj ove misije je validacija sistema: NASA želi u stvarnim uslovima dubokog svemira testirati sisteme za održavanje života, navigaciju i komunikaciju unutar kapsule Orion.

Prema planu leta, impresivna SLS raketa (visoka 98,2 metra) ponijet će Orion u orbitu. Nakon niza provjera sistema koje će trajati 24 sata, uslijedit će paljenje motora koje će letjelicu poslati na četverodnevni put prema Mjesecu.

Sam povratak bit će podjednako ekstreman. Pri ulasku u Zemljinu atmosferu, modul s posadom kretat će se brzinom od nevjerovatnih 32.187 km/h, podnoseći temperature do 2.200°C. Specijalni padobrani će zatim usporiti letjelicu radi sigurnog slijetanja (splashdown) u Tihi okean.

Naslijeđe Apolla i put ka Marsu

Ime "Artemis" (Artemida) nosi snažnu simboliku, u grčkoj mitologiji ona je sestra blizanka Apolona i boginja Mjeseca. Dok su legendarne misije Apollo (1961–1972) kulminirale prvim ljudskim koracima na Mjesečevoj površini, Artemis ima još veće dugoročne ambicije.

Uspjeh noćašnje misije direktno će utrti put za Artemis III (planiranu za 2027. godinu), te Artemis IV (početkom 2028.) koja bi trebala donijeti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od misije Apollo 17, ciljajući lunarni južni pol gdje se vjeruje da postoji voda u obliku leda.

Konačni cilj programa Artemis, uz uspostavljanje trajne baze na Mjesecu (kroz misiju Artemis V krajem 2028. godine), jeste priprema tehnologije i ljudstva za najveći poduhvat u historiji čovječanstva, slanje prvih ljudi na Mars.