Velika prijetnja
0

Ajkule su poznate po zastrašujućim zubima, ali zakiseljavanje okeana ih može oslabiti

AP | 16.01.2026.
Ajkule su najstrašniji predatori u moru (Foto: Shutterstock)
Ajkule su najstrašniji predatori u moru (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Ajkule su najstrašniji predatori u moru, a njihov opstanak zavisi od zastrašujućih zuba koji im neprestano izrastaju tokom života. No, promjene u hemijskom sastavu okeana mogle bi dovesti u pitanje ta moćna "oružja".

To je zaključak studije grupe njemačkih naučnika koji su testirali utjecaj kiselijeg okeana na zube ajkula. Naučnici su ranije povezali ljudske aktivnosti, uključujući sagorijevanje uglja, nafte i gasa, s kontinuiranim zakiseljavanjem okeana.

Kako okeani postaju sve kiseliji, zubi ajkula mogli bi postati strukturno slabiji i skloniji lomljenju, utvrdili su naučnici. To bi, navode, moglo promijeniti status ovih velikih riba na vrhu morskog hranidbenog lanca.

Okeani se, naravno, neće preko noći napuniti ajkulama bez zuba, kaže glavni autor studije Maximilian Baum, morski biolog sa Univerziteta Heinrich Heine u Düsseldorfu. Međutim, mogućnost slabijih zuba predstavlja novu prijetnju za ajkule koje se već suočavaju sa zagađenjem, prekomjernim izlovom, klimatskim promjenama i drugim opasnostima, dodaje Baum.

"Otkrili smo da postoji korozivni efekt na zube ajkula", rekao je Baum. "Njihov cjelokupni ekološki uspjeh u okeanu, kao vladara drugih populacija, mogao bi biti doveden u pitanje."

Istraživači, koji su svoj rad objavili u časopisu Frontiers in Marine Science, proveli su studiju u trenutku kada zakiseljavanje okeana postaje sve veći fokus naučnika koji se bave očuvanjem okoliša.

Do zakiseljavanja dolazi kada okeani apsorbiraju veće količine ugljičnog dioksida iz zraka, navodi Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA). Njemački naučnici pišu da se očekuje da će okean do 2300. godine postati gotovo deset puta kiseliji nego što je danas.

Svoju studiju proveli su prikupljajući više od 600 odbačenih zuba iz akvarija u kojem žive ajkule vrste blacktip reef (Carcharhinus melanopterus), koje nastanjuju Tihi i Indijski okean i obično narastu do oko 1,7 metara dužine. Zube su zatim izložili vodi s današnjim nivoom kiselosti i vodi s projekcijama kiselosti za 2300. godinu.

Zubi izloženi kiselijoj vodi bili su daleko više oštećeni - pojavile su se pukotine i rupe, korozija korijena i degradacija same strukture zuba, naveli su naučnici.

Rezultati pokazuju da će zakiseljavanje okeana imati značajne efekte na morfološka svojstva zuba, stoji u studiji.

Zubi ajkula su, kaže Baum, visoko razvijena oružja napravljena za rezanje mesa, ne za otpor kiselini okeana. Ajkule tokom života izgube i zamijene hiljade zuba, a upravo su ti zubi ključni za njihovu ulogu u regulisanju populacija riba i morskih sisara u okeanima.

Mnoge vrste ajkula već su na ivici nestanka: više od trećine vrsta ugroženo je izumiranjem, prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN).

Ipak, ajkule imaju niz karakteristika koje im mogu pomoći da ublaže negativne efekte zakiseljavanja okeana, kaže Nick Whitney, viši naučnik u Anderson Cabot Centru za okeanski život pri Akvariju New England.

Whitney, koji nije učestvovao u studiji, rekao je da je rad njemačkih naučnika na zubima ajkula urađen kvalitetno. Međutim, budući da se zubi ajkula razvijaju unutar mekog tkiva njihovih usta, određeno vrijeme će biti zaštićeni od promjena u hemiji okeana, dodao je.

Historija nas uči da su ajkule izuzetni preživljavači, podsjeća Whitney.

"Na planeti su više od 400 miliona godina i evoluirale su te se prilagođavale najrazličitijim promjenama uslova", rekao je.

Zakiseljavanje okeana jeste razlog za zabrinutost, ali prekomjerni izlov i dalje ostaje najveća prijetnja ajkulama, kaže Gavin Naylor, direktor Floridskog programa za istraživanje ajkula pri Prirodoslovnom muzeju Floride.

Naylor i drugi upozoravaju da će zakiseljavanje okeana predstavljati brojne prijetnje morskim ekosistemima, ne samo ajkulama. Očekuje se da će naročito štetno djelovati na školjkaše poput kamenica i školjki, jer će im otežati izgradnju ljuštura, navodi NOAA.

Zakiseljavanje bi moglo oslabiti i učiniti lomljivijim riblje krljušti. Teško je u ovom trenutku reći da li bi to dugoročno moglo koristiti ajkulama koje se njima hrane, kaže Naylor.

Za sada se zakiseljavanje okeana ne smije zanemariti kao prijetnja koja se nadvija nad ajkulama, naglašava Baum. Pojedine vrste mogle bi se u narednim godinama približiti potpunom nestanku, a zakiseljavanje okeana moglo bi biti jedan od faktora koji će to uzrokovati, ističe.

"Evolucijski uspjeh ajkula zavisi od njihovih savršeno razvijenih zuba", zaključio je Baum.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima