Zima nakratko sakriva činjenicu koju znanstvenici znaju već godinama: svijet postaje sve topliji. Nakon tri godine stalnog zatopljavanja, prosječna temperatura u čitavom svijetu u 2005. porasla je za 0,27 stupnjeva Celziusa, izjednačivši rekord 1998. godine kao najtoplije godine u meteorološkim zapisima. Sam porast možda i nije velik, ali njegove posljedice, kako kažu znanstvenici, jesu. Jedna od njih, Karen Masters, kaže da se šume suše, prijeteći izumiranjem nekih životinjskih i biljnih vrsta: "Ne znam kako bi se izumiranje moglo izbjeći s takvim promjenama."
Ni ljudi nisu imuni. Studija u časopisu "Nature" potvrđuje ranije procjene da svake godine umre 150 hiljada ljudi više, te da pet miliona više ljudi obolijeva, jer globalno zatopljavanje pogoduje širenju bolesti koje se prenose insektima i vodom, posebno u siromašnim zemljama.
Problemi nastupaju i na područjima gdje živi vrlo malo ljudi. Na Arktiku, topljenje leda tjera polarne medvjede da sve dalje tragaju za hranom, a mnogi se i utapaju na otvorenom moru ne uspjevši doći do spasonosne sante. Dr. Lara Hansen iz organizacije World Wildlife Fund smatra da su sjeverni medvjedi sučeljeni s katastrofom, jer ovise o morskom ledu i za lov i za razmnožavanje: "Znamo da ženke polarnih medvjeda moraju dostići određenu minimalnu težinu da bi uopće bile sposobne za razmnožavanje, a danas je stanje već takvo da im je težina pala vrlo blizu te kritične granice."
Stanje je navelo najmanje tri organizacije za zaštitu okoliša da tuže američku vladu kako bi ona proglasila sjeverne medvjede ugroženom vrstom, kojoj opasnost prijeti prvenstveno od globalnog zatopljavanja. Karen Siegel je odvjetnica koja zastupa pitanja iz problematike zaštite okoliša: "To će administraciju predsjednika Busha natjerati da se prvi puta sučeli s pitanjem globalnog zatopljavanja u jednom sudskom procesu."
Sve veći broj stručnjaka za rastuće temperature u svijetu okrivljuje upotrebu fosilnih goriva i druge aktivnosti koje u atmosferu izbacuju ugljični dioksid i takozvane 'stakleničke plinove'. Sjedinjene Države, koje su najveći potrošač energije u svijetu, ostaju jedina od razvijenih zemalja koja se nije pridružila Protokolu iz Kyota, međunarodnom sporazumu o ograničavanju izbacivanja stakleničkih plinova.
Kanadski premijer Paul Martin kritizirao je administraciju predsjednika Busha na nedavnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama: "Neodlučnim zemljama, uključujući i Sjedinjene Države, ja bih poručio: postoji nešto što se zove globalna savjest, a sada je došlo vrijeme da se tu savjest posluša."
Američki ambasador David Wilkins branio je poziciju Sjedinjenih Država, rekavši da one smanjuju ispuštanje stakleničkih plinova i promiču upotrebu čišćih izvora energije: "Ako govorimo o globalnoj savjesnosti, onda se Sjedinjene Države ponašaju vrlo odgovorno. U stvarima vezanim uz klimatske promjene, mi činimo značajan napredak, znatno veći od mnogih zemalja koje nas najglasnije kritiziraju."
Neki znanstvenici predviđaju da će srednja temperatura u svijetu porasti za daljnju trećinu jednog Celzijevog stupnja do 2030. godine, a za čitav stupanj ili dva do kraja ovog stoljeća.
Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je 2005. godina bila godina ekstremnih vremenskih prilika i prirodnih katastrofa. Direktor ove agencije Ujedinjenih naroda Michel Jarraud kaže da je ove godine više od 350 hiljada ljudi izgubilo živote u prirodnim katastrofama, koje su izazvale i materijalne štete u visini od 200 milijardi dolara.
Rekordno visoke temperature zabilježene su diljem svijeta, uključujući u Australiji, južnoj Aziji, dijelovima Evrope, Africi i Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će ova godina biti druga najtoplija godina otkako se bilježe meteorološki podaci. Jarraud je dodao da su visoke temperature rezultirale sušama u nekoliko područja svijeta, a ekstremne vremenske prilike uključivale su i natprosječne količine kiša i široko rasprostranjene poplave.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
