{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zenit Đozić na Venecijanskom bijenalu: Kako su Nadrealisti predskazali današnje vrijeme i predvidjeli "dejtonsku BiH"

26.7.2016. u 22:15
45
85
Zenit Đozić na Venecijanskom bijenalu: Kako su Nadrealisti predskazali današnje vrijeme i predvidjeli "dejtonsku BiH"
45
Sarajevski glumac Zenit Đozić, član nekadašnje izuzetno popularne glumačke skupine Top lista nadrealista, u proteklom je periodu boravio u Italiji na Venecijanskom bijenalu, gdje je pozvan da učestvuje u izložbi posvećenoj Sarajevu i govori o Nadrealistima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zenit Đozić, član nekadašnjih Nadrealista, u razgovoru za Klix.ba navodi kako su Nadrealisti u idejama svojih skečeva koje su snimili prije 25 godina išli daleko u vrijeme prije njihovog te na taj način bili određena vrsta "izvidnice u budućnost".

"Tada smo bili na frontu budućih dešavanja, što korespondira sa samim motom ovogodišnjih Bijenala. Traže se odgovori na pitanja gdje idemo, kako ćemo živjeti, kakva je budućnost naših gradova te da li moderna arhitektura može donijeti poboljšanja u životima", pojašnjava Đozić i dodaje kako je veza između tema kojima su se oni bavili i teme kojom se bavi ovogodišnji Bijenale jasna kad se skečevi Nadrealista pogledaju kroz prizmu arhitekture i urbanizma te analizira tretman prostora, granica, stambenih jedinica i linija fronta u kultnim TLN radovima.

"Tako je 'Sarajevski zid' simbol duboke podijeljenosti i crne rupe života, slika današnje dejtonske BiH. Sarajevski zid dijeli grad na urbanističkom/gradskom, ali i entitetskom i mnogim drugim nivoima. Inspirisan padom Berlinskog zida, ovaj skeč se bavi (arhi)tektonskom političkom promjenom u svijetu i time kako se ona odražava na nas male i nejake", pojašnjava Đozić.

Dodaje kako su tražili odgovor na pitanje gdje će biti sagrađen novi Berlinski zid, kao simbol duboke podjeljenosti i crne rupe života.

"Vidjeli smo da u nekom budućem podijeljenom Sarajevu smetljari s obje strane dolaze do zida i svoje smeće prebacuju na drugu stranu. To je slika naše današnje dejtonske BiH i Sarajeva danas, prostorno i urbanistički podijeljenog, ali još gore - duhovno, kulturno, ekonomski razjedinjenog grada", pojašnjava Đozić.

U skeču "Posljednji Jugosloven" Nadrealisti su obradili temu Ujedinjene Evrope i razjedinjene Jugoslavije. Evropa koja se ogradila visokim betonskim zidom i bodljikavom žicom čeka da se svi Jugosloveni pobiju i da na kraju primi samo jednu osobu u svoju organizaciju, jer tako neće ugroziti svoj komoditet.

"Tu je napravljena veza sa današnjim geopolitičkim izazovima i temama: balkanizacija Evrope, grčka kriza, Brexit, njemačka 'dominacija' i naravno, tu su kao u skeču, izbjeglice sa balkanske rute na dobro zaštićenoj evropskoj granici, čekaju da im neko sa one strane dobaci nešto za jelo. Ovdje možemo vidjeti mnogo toga, raspodjelu populacije i resursa na makro-razmjerama (države, regioni), ali i pravdu bogatih i moćnih...", pojašnjava Zenit Đozić.

U skeču "Porodica Popušlić" u mikro-arhitektonskoj razmjeri stana dešava se disolucija na nivou porodice, osnovne jedinice društva. Podjele koje su nastale u Bosni i Hercegovini dijele porodicu Popušlić na dvije strane, a sukob se dešava u njihovom stanu. Majka i stariji sin drže pod kontrolom kuhinju, hodnik i dnevnu sobu, a otac i mlađi sin imaju kontrolu nad strateškim WC-om i spavaćom sobom. Podjela se ne sastoji samo u cijepanju zajedničkog prostora, nego obuhvata i svojevrsni mentalni rascjep.

Olimpijski sport - Brzo pretrčavanje s kanisterima preko snajperske raskrsnice jedan je od rijetkih primjera skeča koji je sniman dok se u neposrednoj blizini vode borbe. U ovom skeču, pojašnjava Đozić, surealnost scenarija je prevladana apsurdnom realnošću, a krug od 360 stepeni se zatvorio i otišao u minus.

"Tema Bijenala 'Izvještaj sa fronta' ovdje se bukvalno susrela s onim što smo snimali; s udaljenosti od 300 metara bili smo zajedno izloženi snajperskoj vatri s Grbavice. Ipak, od tog bukvalnog izvještaja sa fronta važnija je pozadina cijelog skeča. Duh ljudi u opkoljenom Sarajevu se ne može tako lako uništiti. Volja za životom i zdrav razum ipak trijumfuju u finišu ove trke. Vjerujem da veza naših skečeva sa arhitekturom ne dolazi samo zbog toga što je neke od ovih skečeva napisao upravo scenarista arhitekta Srki Velimirović, nego od toga što smo se životom bavili upravo onako kako to oduvijek rade umjetnici arhitekte, pažljivo posmatrajući život oko nas, a materijale, prostor, pravce i proporcije tumačeći kroz njihovu ljepotu i njihovo duboko unutrašnje značenje", zaključuje u razgovoru za Klix.ba Zenit Đozić.

Venecijanski bijenale je najstarija i najprestižnija izložba savremene umjetnosti na svijetu koja se održava svake druge godine u Veneciji, na prostoru Giardina.

Izložba o Top listi nadrealista održana je u sklopu inicijative "Reactivate Sarajevo", pod pokroviteljstvom Matice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, Urban-Think Tank ETH Zurich Univerziteta te Baier Bischofberger Arhitektima.

Ovaj projekat, zajedno sa domaćim snagama i renomiranim međunarodnim stručnjacima ima u fokusu kritičku analizu izazova i potencijala grada te reaktiviranje već postojeće infrastrukture, kroz razvijanje prototipskih rješenja uz saradnju raznih struka.

Ovogodišnji moto 15. La Biennale di Venezia je "Reporting from the front"/"Izvještaj sa fronta" te spaja izazove društva uključujući migraciju, destrukcije, potrebe za socijalnim i društveno relevantnim rješenjima te jasno poziva na inovativne i interdisciplinarne pristupe.


Šta je Sarajevo danas?



Prema riječima kustosa izložbe, arhitekte Harisa Piplaša, ovogodišnji Bijenale tematizira potrebu arhitekture, urbanizma, kulture i umjetnosti da se vrati korijenima te pozabavi urgentnim tremama u globalnim društvima.

Historijski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je kao fokus izložbe na Bijenalu iskoristio ovaj fenomen koji stoji kao svjedok vremena te simbol otpora i reprogramacije. U vremenu manjka brige za kulturu, umjetnost i arhitekturu, muzej je kroz napore individua i samoorganizacije postao mjesto susretanja, društvene interakcije i kulturnih aktivnosti.

"Sarajevo i BiH vijekovima predstavljaju mjesto susreta raznih kultura. Pored toga, ratni vihori i linije fronta nisu zaobilazili ovaj region. Rezultat toga je sveprisutnost slojeva osmanskog i austro-ugarskog naslijeđa, socijalizma i urbicida 1990-ih u našem gradu i društvu. Danas, dvadeset godina poslije rata, postavlja se pitanje: šta je Sarajevo danas? Ako ne znamo prošlost, nećemo znati ni svoju budućnost", navodi Haris Piplaš.

On dodaje kako u ovom kontekstu zasigurno treba obratiti pažnju i na predskazanja Nadrealista, budući da njihovi čuveni skečevi predskazuju današnje vrijeme.

"Tu je skeč 'Sarajevski zid' koji je predskazao današnjicu Sarajeva, kao i skeč 'Posljednji Jugosloven' koji na frapantan način rekreira temu izbjeglica i unutarpolitičkih problema u EU te širih geopolitičkih razmjera. Skeč 'Pretrčavanje raskrsnica' ratnih nadrealista na genijalan način ilustrira ratnu svakodnevnicu s fronta, kreativnost, humor i solidarnost među ljudima", pojašnjava Haris Piplaš i dodaje kako su to bili razlozi zbog kojih su se odlučili na saradnju sa Zenitom Đozićem u sklopu prvog pojavljivanja bh. teme na Bijenalu arhitekture u Veneciji 2016. godine.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: