Znate li za priču kada su Sarajlije saznale za bicikl i kako su ih naučili voziti

Bicikli su se tada počeli koristiti kao prijevozno sredstvo i do mjesta izvan urbanog dijela grada.

"Od ljetos viđaju se po sarajevskim ulicama, iz dana u dan sve više takozvani bicikli, dvokolica na kojima biciklisti jezde po Sarajevu i sarajevskom polju, čak do Blažuja. Mi smo tu novu začudnu pojavu u Sarajevu u svoje vrijeme zabilježili, a danas možemo reći da ih imade već preko 20 takvih dvokolica i da biciklisti kane da osnuju ovdje naročit klub za bicikliste, kao što ga već imade u Mostaru i u Derventi", izvještavao je "Sarajevski list".

Obavijestio je i javnost o dolasku predstavnika tvornice bicikala u glavni grad Bosne i Hercegovine, koji je Sarajlije učio kako voziti bicikl.

"Ovaj novi 'sport' napreduje utoliko više što u Sarajevu već od nekoliko nedjelja boravi naročiti agent jedne fabrike bicikala, gospodin Levinson, koji na zgodno udešenom zemljištu u Ćemaluši obučava ljubitelje u toj vožnji i prodaje im bicikle na obroke. Na tom vježbalištu u remisi može svako zagledati ove kusno i solidno građene dvokolice u raznoj veličini", navedeno je u spomenutom novinarskom tekstu.

Nisu izostali ni podaci o tome kome su se bicikli posebno dopali i kako se učilo voziti ih.

"Mi obraćamo pažnju na tu okolnost tim prije što u nas imade puno činovničke i građanske omladine, kojoj se ova vrsta tjelesne vježbe i vožnje može dopasti jer je udesna i prijatna. Gore spomenuti učitelj nauči svakog za nekoliko dana u vožnji i nabavlja im bicikle po zgodnim uslovima. Samo učenje i vožnja po sebi, osobito na niskim spravama, nije nimalo vratolomna stvar, kao što bi se pomislilo, jer sve zavisi od vježbe i pažnje onoga koji uzjaha na te dvokolice", piše "Sarajevski list".

Tekst ove dnevne novine završava sugestijom za mlade i o tome kako u Dalmaciji nazivaju bicikl.

"Za odrasliju omladinu našu svakako je vrednije da prihvata ovakve korisne zabave, nego li da troši svoje zdravlje i skupe pare po mehanama i kafanama. (Dnevni list) 'Zora' napominje da je narod u Dalmaciji stvorio pravi narodni naziv ovoj spravi - zove se 'koturača'", navedeno je u tekstu "Sarajevskog lista" iz 1887. godine.

U spomenutom novinarskom tekstu nije precizirano o kakvim biciklima je riječ. Naime, u prvoj polovini 19. stoljeća bile su drezine - bicikli s drvenim okvirom i bez pedala, što znači da su se pokretali guranjem nogama.

Bicikli su 70-ih i početkom 80-ih godina 19. stoljeća imali pedale na prednjem točku, koji je bio značajno veći od zadnjeg. Time se uspjelo da budu brži, ali nesigurniji, što znači da su padovi s njih bili česti. Okvir im je bio od metala.

Bicikli u drugoj polovini 80-ih godina 19. stoljeća su predak modernog bicikla. To su sigurni bicikli s točkovima jednake veličine, lančanim pogonom na zadnjem točku, kočnicama i metalnim okvirom.

Kada je u pitanju "Sarajevski list", osnovan je početkom 19. stoljeća te je bio jedan od najpoznatijih dnevnih novina. Dnevne novine su tada bile na njemačkom, turskom i bosanskom jeziku. Moderna štampa je u Bosni i Hercegovini zaživjela s austrougarskom vladavinom.