Romi danas obilježavaju Đurđevdan: Ovako izgleda proslava u naselju Gorica u Sarajevu

Svetog Đorđa slave i katolici i pravoslavci. Pravoslavci kao krsnu slavu 6. maja, a katolici kao imendan 23. aprila. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan jedan od najznačajnijih praznika.

Povodom Đurđevdana ekipa portala Klix.ba posjetila je romsko naselje Gorica u Sarajevu i zabilježila kako oni proslavljaju svoj najveći praznik.

Ramadan Pašić, stanovnik naselja Gorica, istakao je da Đurđevdan slavi skromno s porodicom.

"Đurđevdan slavimo svake godine, ali nije više kao što je prije bio. Sad je sve omladina, nema starih ljudi. Neko slavi, neko ne. Kako ko. Ja ovako slavim sa svojom porodicom", kazao je.

Jedna pripadnica romske zajednice pojasnila je kako se obilježava Đurđevdan na Gorici te istakla da slave uz vatru, roštilj i muziku.

Kasim Zahirović, pripadnik romske zajednice, govorio je o obredima koje obavljaju svakog Đurđevdana.

"Đurđevdan je praznik koji se slavi vijekovima. Posljednjih godina, nažalost, sve slabije i slabije. Obilježava se tako što se okupljaju prijatelji, komšije i porodica, a sve kako bi godina bila sretna, plodna i zdrava. Ko je u mogućnosti napravi malo bolji ručak. Potom se ide na omahu, a od komšija se dobija crveno jaje koje je simbol života. Također, idemo na Nahorevo, beremo cvijeće, a ujutru se umivamo vodom da budemo sretni i zdravi", kazao je.

Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Smatra se granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje s biljem, kupanje na rijeci... Đurđevdansko cvijeće je đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.