Komičar Tomislav Primorac: BiH je poznata po dobrom humoru i ima veliki potencijal za stand-up

Umjesto da predaje fiziku, odlučio je prodavati fore. Primorac, poznat na regionalnoj sceni po odličnom humoru, diplomirao je računarsku fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Splitu.

Ovom prilikom otkrio je kako je došlo do odluke da se počne baviti stand-up komedijom i da li to smatra dobrom odlukom.

"'Je li to dobra odluka' je pitanje koje sebi postavljam pet minuta prije svakog nastupa, uz druge standarde poput 'šta je ovo meni trebalo' i 'pa jesam li mogao imati neki normalan posao od osam do četiri k'o sva normalna čeljad'. To je sve posljedica one treme koja često još uvijek postoji pred izlazak na pozornicu. Osim toga, iz ove perspektive ovo sve još uvijek izgleda kao dobra odluka. Evo, siguran sam da se Klix.ba nikad ne bi zainteresirao za intervju sa mnom radi moje karijere u nauci koja nije bila naročito impresivna", navodi na početku.

"Ja ni ne mogu reći da sam u praksi naučnik, već odavno je moja struka zamijenjena nečim što puno više volim. Imao sam kratku istraživačku karijeru, ali vrlo brzo sam iskoristio svoje istraživačke sposobnosti da izračunam kako ću biti sretniji radeći nešto što zadovoljava moje kreativne ambicije. Po pitanju slobode koju dobiješ kad imaš priliku sam diktirati svoj tempo, biti sam odgovoran za svoje rezultate i nemaš nikoga ko ti 'visi nad glavom', na to se cijena ne može staviti", govori.

No, bilo je i dana kada je preispitivao svoje odluke jer su mu zbog pandemije bili otkazani svi nastupi.

"Jedno kratko vrijeme, za doba korone to sve nije izgledalo tako. Kako su nam svi nastupi bili otkazani, proživljavao sam krizu identiteta kad me 'plesnula' spoznaja koliko sam ustvari nepotreban civilizaciji, ali vratili smo se na noge. Ne ponovilo se", poručio je.

Stand-up komičari su poznati po tome da iz gotovo svake životne situacije mogu izvući nešto smiješno. Stoga, zanimalo nas je gdje Tomislav pronalazi inspiraciju.

"Ne mogu se pohvaliti da mogu baš iz svega izvući humor i mi smo ljudi i treba nam odmora od traženja smiješnoga u svemu. Nije ni zdravo potpuno ignorisati ozbiljni doživljaj stvarnosti, iako je humor dosta dobar način nošenja sa životnim apsurdom. Postoje neki stereotipi i očekivanja koja ljudi imaju pri ulasku u interakcije s komičarima, pa traže nešto smiješno da kao džuboks ispunjavaš takav tip zahtjeva. Prije su mi te situacije bile izvor nekog stresa, ali sad ljude vrlo brzo 'skačim' ako me smaraju", objašnjava.

Međutim, smatra da je u njegovom slučaju donekle istina da pokušava pronaći nešto smiješno u svakoj životnoj situaciji.

"Postoji taj drugi dio mozga koji uvijek radi u pozadini i traži ono smiješno (posebno ako je par dana prije premijere novog materijala), čak i u ozbiljnim situacijama poput sahrane, globalnih pandemija ili prisilnog posjeta hitnoj pomoći taksijem u tri ujutro nakon što si dobio alergijski napad na nešto tako bezazleno poput breskve. Na neki način, taj pozadinski dio mozga koji promatra situaciju kao neka treća osoba je i donekle znak pribranosti, znak da ne paničariš, ali i istovremeno uzrok socijalnim anksioznostima kad prevelika svjesnost situacija u kojima se nalaziš uzrokuje onaj poznati 'overthinking'", ističe.

"Uvijek se trudim imati zanimljiv i originalan pogled na stvari, jer mislim da običnu šalu može puno ljudi ispričat, ali tvoj autentičan pogled na svijet i uvid u stvari su ono što te čini jedinstvenim", naveo je.

Stand-up, kao i kvizaška scena u Hrvatskoj su mnogo razvijenije nego u Bosni i Hercegovini, iako su Bosanci u regiji poznati po dobrom humoru. Stoga, zanimalo nas je kako da je taj trend zaživio u susjednoj Hrvatskoj, dok u BiH gotovo da ga nema.

"Mislim da je to između ostalog stvar nekog 'trenda', ali i drugih okolnosti koji nas čine dominantnijima od primjerice BiH. Daleko od toga da ljudima iz BiH fali duhovitosti. Uvijek ste bili poznati po dobrom humoru, a 'Top Lista Nadrealista' je i dan danas jedna od najvrijednijih serijala s ovih prostora", kaže.

"Stand-up je više proizvod zapadnog društva, a Hrvatska je pod utjecajem trendova sa Zapada malo više nego BiH, pa se tako stvari koje stižu sa Zapada malo brže i lakše uhvate kod nas. Mislim da stand-up ima dužu tradiciju u Hrvatskoj, jer su u Zagrebu nekih pet do 10 godina prije krenuli s tim nego ostali. BiH ima potencijal, ali malo kaska za zemljama regije. Očekivao sam da će se stand-up dosad već uhvatiti i dignuti na neki level, ali evo, osim kolege Omera, tu se malo što radi", dodaje.

Primorac je nedavno boravio i u Sarajevu, gdje bio u ulozi predavača na Helem Nejse Talent Akademiji. Otkud jedan komičar na ljetnoj školi za mlade, Primorac odgovara:

"Eto, pa kad se nisam mogao bavit predavanjem na fakultetu, nego sam odabrao komediju, da usrećim svoje roditelje, riješio sam da predajem komediju, pa da barem oni mogu drugima govorit da sam ipak profesor, a i zvali su me momci iz Helem Nejse, bio bih lud da ne dođem. Ako ikad odbijem poziv u Sarajevo, znajte da nešto nije uredu."

Vjeruje da je u sklopu radionice za pisanje komedije zanimljivo imati komičara, jer je zbog dojma sponstanosti kojeg ostavlja stand-up, svim laicima vjerovatno "najapstraktnije" kako nastaje upravo ta forma.

Na kraju je govorio i značaju Helem Nejse Talent Akademije kao programa i edukacije za mlade iz regiona.

"Istovremeno sam ljubomoran što u mom gradu ne postoji tako nešto, a i ponosan na ljude koji rade na ovom projektu. Sarajevo je uvijek bio grad velikih kreativaca poput Zabranjenog pušenja i 'Top Liste Nadrealista', koji su obilježavali duh jednog vremena. Međutim, ono što ih je krasilo je upravo bilo to isprepletanje umjetnosti poput muzike, komedije i filma te okupljanje jedne zajednice kreativaca oko svojih projekata. Upravo to smatram najvećom vrijednosti ovakvog programa, što osim obrazovanja okuplja mlade kreativce koji dobijaju priliku izgraditi scenu i stvoriti poligon za svoje kreacije, stvoriti veze i saradnje", poručio je Tomislav Primorac.