Omiljena zanimacija
20

Emir Vučijak, enigmatičar čije križaljke svakodnevno rješavaju hiljade ljudi: To je blagodat za mozak

Razgovarala: Iman Sporišević
Emir Vučijak je pokretač enigmatskog časopisa "Sezam" koji kao "Skandi sezam" izlazi i danas (Foto: I. Š./Klix.ba)
Emir Vučijak već pedesetak godina slaže križaljke, a 21. novembra navršava se 15 godina otkako je za Klix.ba napravio prvu online križaljku u Bosni i Hercegovini i regiji. Govorio je o ratnoj "Enigmi", "Sezamu", umjetnoj inteligenciji i budućnosti enigmatike.

Prvu križaljku osmislio je još kao učenik, na listu istrgnutom iz sveske iz matematike. Pitali smo ga sjeća li se šta je u njoj bilo i ko ju je prvi rješavao.

"Nemoguće je sjetiti se šta je bilo u križaljci, ali znam da je bila osvježenje u školskom listu koji su čitali moji drugari. To me je i potaklo da zapnem još jače. Poslije je došao 'Orbis', jedan od najboljih enigmatskih časopisa ex-Yu i tako redom evo pedesetak godina", kazao je.

U Sarajevu je pod opsadom izdao pet brojeva lista 'Enigma'. Zašto su ljudima pod opsadom trebale križaljke i kako se pravio enigmatski list bez struje i papira?

"To su bili prvi dani opsade kad je još i bilo nekih zaliha papira pa i struje. Nekako, valjda smo se podsvjesno nadali da će rat stati prije negoli se razbukta i ta 'Enigma' je bila nekakva spona sa 'normalnim' svijetom. Naravno, nakon par mjeseci sve je stalo i nikome više nije bilo do enigmatike", naveo je.

Pokretanje enigmatskog časopisa Sezam podržali su i Jovan Divjak i Izet Sarajlić (Foto: I. Š./Klix.ba)
Pokretanje enigmatskog časopisa Sezam podržali su i Jovan Divjak i Izet Sarajlić (Foto: I. Š./Klix.ba)

Mislio je da je nemoguće osmisliti online križaljku

Enigmatski časopis "Sezam" je pokrenut krajem 1994. godine. Zanimalo nas je kako je došlo do ove odluke.

"Da, 'Sezam' je već druga priča. U tom ludilu i svakodnevnom granatiranju Sarajeva zapitao sam se jesmo li živi ili sanjamo i kao neki bunt uradili smo taj jedan broj, valjda da sami sebi dokažemo da smo još uvijek normalni. Čak smo naslovnu stranicu štampali u koloru, što je za to vrijeme bilo nevjerovatno. Organizirali i promociju na koju je došla nekolicina prijatelja. Sjećam se pokojnog Jove Divjaka onako u maskirnoj uniformi, ali sa širokim osmijehom i njegovih riječi ohrabrenja, pjesnika Izeta Sarajlića i brojnih drugih koji nisu krili iznenađenje, ali i pohvale", rekao je.

S programerom Harunom Šmrkovićem je 2011. godine za Klix.ba (tadašnji Sarajevo-x.com) osmislio prvu online križaljku u Bosni i Hercegovini i regiji. Objavljena je 21. novembra navedene godine. Rješavala se tako što se slova upisuju u prazna polja, a po mreži se kretalo strelicama na tastaturi. Posjeta je bilo toliko da je stranica prvog dana imala tehničkih problema. Prvog dana križaljku je popunilo 21.708 čitalaca. Šta je tada bilo najteže prenijeti s papira na ekran?

"Harun je jedan od mladića koji je tada krenuo voziti bicikl s nama skupa sa Lejlom Njemčević (tada Tanović). I onako u vožnji smo otvorili temu križaljki i zašto ne postoji online. Ja sam mislio da je to nemoguće, a Harun, jedan od najboljih programera koje sam upoznao, iako tada vrlo mlad, samouvjereno je rekao: 'Daj mi malo vremena'. I zaista napravio je tu prvu online križaljku koja, evo traje već petnaest godina. Njemu ništa nije bilo teško prenijeti na ekran, a valjda je najteža faza bila mene ubijediti da se križaljke ne moraju rješavati samo na papiru", ispričao je Vučijak.

Proces osmišljavanja križaljke nekada teče lako, a nekada ima izazova. Naravno, okruženje u kojem radi je bitno. Koliko zapravo vremena treba za jednu križaljku?

"Teško je reći koliko vremena treba. To vam je kao kad pjesnik piše pjesmu: nekad riječi same poteku iz glave i ispiše je za par minuta, a nekad se muči danima. Kad sastavljam križaljku, nekad se riječi jednostavno uklapaju, odnekud dolaze iz glave i tačno 'sjedaju' gdje treba. Ali nekad i zapnem pa koliko god da se čovjek trudi, ne ide. Tada je najbolje uzeti gumicu ili još bolje drugi papir i početi ispočetka. Što se tiče doba dana ili okruženja, najvažnije je da je mirno, bez buke ili razgovora koji skreće pažnju. Ja najradije radim uveče, ali to nije pravilo", kazao je.

Ne vjeruje da će umjetna inteligencija osmišljavati križaljke na našem jeziku (Foto: I. Š./Klix.ba)
Ne vjeruje da će umjetna inteligencija osmišljavati križaljke na našem jeziku (Foto: I. Š./Klix.ba)

"Ne volim križaljke gdje se nameće jednostavno rješenje"

Naveo je koja mu je od enigmatskih vrsta (skandinavka, klasična križaljka, talijanka, rebus, premetaljka) najdraža za osmišljavanje, a koju najviše voli rješavati.

"Pa ispostavilo se kroz sve ove godine da rješavači najviše vole rješavati skandinavke i klasične križaljke pa njih nekako najčešće i stvaram. Ne volim ih rješavati jer tada gotovo ne čitam koji se pojam traži već pratim logiku autora pa nekad i pogriješim jer upišem napamet pojam koji on nije zamislio, a ja bih stavio. Radije rješavam neke druge logičke probleme, mada ih kod nas više i nema", ispričao je.

Govoreći o tome koja mu je riječ ili pojam "spasonosna" kada mu "zapne" ugao križaljke te imaju li enigmatičari omiljene "ljepilo-riječi" poput ARA, ONO ili ETA, uz osmijeh je naveo:

"Da nije križaljki, malo ko bi znao da je ARA papagaj, zar ne? Ne volim takve križaljke gdje se samo od sebe nameće neko jednostavno rješenje. Lako je započeti sa nekom monotonom riječju, ali meni je draže staviti nešto tipa CVRKUT pa se onda izboriti da se ukrste isto tako lijepe riječi i da sve bude rješivo".

Mobiteli, Wordle i umjetna inteligencija mogu riješiti pa i sastaviti križaljku. Je li klasična križaljka ugrožena ili joj ovo produžava život?

"Naravno da AI može i riješiti i sastaviti križaljku, ali kako će kod sastavljanja znati da ne treba vodoravno staviti neku rijeku u Tanzaniji, a uspravno jezero u Kini za koje nikad niko nije čuo? Bazu podataka bi u tom slučaju trebalo nekako ponderisati ili označiti riječi koje se ne mogu križati s drugim riječima što bi bio ogroman posao, ali ne želim razmišljati o tome. Da li će nam knjige ili pjesme ubuduće pisati AI? Lično ne bih volio doživjeti to vrijeme. Što se tiče križaljki na našem jeziku, ne vjerujem da je to realno jer taj ogromni posao naprosto nema ko uraditi, a pogotovo ne i finansirati", odgovorio je.

Čak i kada rješavate križaljke iz puke zabave (Foto: I. Š./Klix.ba)
Čak i kada rješavate križaljke iz puke zabave (Foto: I. Š./Klix.ba)

"Nakon moje generacije pitanje je šta će biti sa enigmatikom"

Godine 1997. predvodio je ekipu Bosne i Hercegovine na Svjetskom enigmatskom prvenstvu. Pitali smo ga postoji li enigmatska scena u BiH i regiji, s klubovima, turnirima i mladim autorima i ko će praviti križaljke kad njegova generacija stane.

"Premali smo mi za neku ozbiljnu scenu. Nešto malo postoji u regiji, ali to više nisu ona takmičenja kakvo je bilo, recimo, prvenstvo bivše Jugoslavije u 'Kvizovci' (igra slična scrabbleu), gdje smo imali republička prvenstva pa onda državno finale. Ako se dobro sjećam, 1990. godine sam zauzeo osmo mjesto, ali ta vremena više pamtim po dobrim druženjima i upoznavanju ljudi iz raznih krajeva. S nekima sam i danas u kontaktu, ali u pravu ste, nema mladih i nakon moje generacije pitanje je šta će biti sa enigmatikom. Prvu zagonetku sa strukturom križaljke na ovim prostorima objavio je Fehim Spahić u broju 24 časopisa 'Nada' 15.12. 1895. godine, a ja se nadam da neću objaviti posljednju", ispričao je uz osmijeh.

Zanimalo nas je kada bi kroz križaljke morao opisati kako se mijenjalo opće znanje ljudi u BiH, šta bi rekao: znamo li danas više ili manje nego prije 40 godina?

"Ja to ne mogu reći jer se nekad do znanja dolazilo čitajući knjige, kopajući po enciklopedijama, zapisujući predavanja, a danas je sve nadohvat ruke. No, ono što mogu zasigurno reći je da je rješavanje križaljki sjajna mentalna vježba i zaista proširuje znanje. Ljudi koji vježbaju mozak bolje misle, brže zaključuju, manje zaboravljaju... Čak i kad to radite iz puke zabave, vi vježbate svoje vijuge. Kao što svaki kardiolog preporučuje šetnje po šumi, može se reći da je blagodat za mozak upravo rješavanje križaljki", rekao je Emir Vučijak na kraju razgovora za Klix.ba.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima