Bilo je to godine 1955., a sam Nabokov htio je drugačije korice koje je opisao kao "čistobojne, pune sitnih detalja, uz sjaj sunca iznad ceste oblivene kišom...i bez djevojčice".
Tačno 60 godina kasnije, i dalje popularno štivo predstavljeno je u koricama koje, očigledno, Nabokov nikada nije želio – beskrajan niz lizala, usana, ruževa za usne, gumica za kosu, gaćica, srcolikih naočala iz adaptacije Stanleya Kubricka, dosta ružičaste boje i silueta mladog ženskog tijela.
Ipak, slike odaju pogrešnu predstavu koja se odigrava unutar korica. Naivni čitatelj pomislio bi da je Lolita mlada zavodnica, a nipošto zlostavljana djevojčica koju zloupotrebljava njen očuh, ozloglašeni Humbert Humbert.
Bezdan između radnje romana i korica knjige redovno je kritikovana, a posebno 2013. godine kada je Rachel Arons u američkom The New Yorkeru objasnio da je "seksualizacija Lolite u popularnoj kulturi pogrešno prezentovanje zlostavljane 12-godišnjakinje".
U djelu "Fenomen Lolite", akadedemik Barbra Churchill sa Univerziteta u Alberti napisala je svoje viđenje problema Nabokovog romana.
"Slika Lolite je toliko perverzna u modernom poimanju da i oni koji nikada nisu pročitali roman vrlo dobro znaju šta uglavnom znači kada se neko nazove 'Lolitom' – zgodna mala djevojka", objasnila je Churchill.
S druge strane, postoje izdavači koji još uvijek poštuju realnu radnju romana, pa je seksualizacija korica van svakog pitanja, piše CNN.
Inače, nedavno je obilježena 60. godišnjica slavnog romana. Magazin Time proglasio ga je jednim od 100 najboljih romana napisanih na engleskom jeziku između 1923. i 2005. godine, a na zlatnoj listi najboljih romana svih vremena "Modern Library" ga smješta na visoko četvrto mjesto.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
