Arheolozi koji su postavili izložbu u Nacionalnom muzeju Danske, istražili su tradicionalno viđenje Vikinga kao pljačkaša koji su sijali strah gdje god bi ih njihovi brodovi doveli. Izložbu je otvorila danska kraljica Margerethe, a fokus je na oružju koje su Vikinzi koristili - mačevima, kopljima i strijelama.
"Vikinške strijele su zbog svog oblika nanosile više štete od uobičajenih. Rane su bile veće i teže za liječenje", rekla je Anne Pedersen, arheologinja i koordinatorica izložbe, za Guardian.
Tu je i najduži vikinški ratni brod ikada pronađen. Dug je 36 metara, a okružen je mačevima i ratnim sjekirama te prikazuje moć i strah koji su ovi ratnici nekada izazivali. Napravljen je od hrastovine 1025. godine u Oslu, a nosio je 100 ratnika i 36 pari vesala.
Brod je pronađen u Roskildeu, mjestu u kojem je izgrađen muzej za flotu vikinških brodova potopljenih prije hiljadu godina, dok su štitili luku.
Bilo je potrebno 30 hiljada radnih sati da bi se napravio ovaj broj, a pretpostavlja se da je samo kraljevska porodica imala dovoljno resursa da plati njegovu izgradnju. Historičari ukazuju na kralja Cnuta Velikog, kao mogućeg vlasnika. Cnut je pokorio Norvešku 1028. i Englesku 1016. godine.
Izložba, najveća ovog tipa u posljednjih 20 godina, istražuje i ideju Vikinga kao plaćenika u Vizantiji i Jerusalemu. Neki od eksponata su i dijelovi jantara i nakita sa bizantijskim novčićima.
Srebrena ogrlica iz Norveške ukazuje na to da su Vikinzi stigli i do Frigije, kako bi "trgovali ratnim odjevnim predmetima", ali i da su ogrlice korištene za robove. Željezne robovske ogrlice iz Dublina ukazuju na to da su Vikinzi više bili zainteresovani za porobljavanje nego za zlato i srebro.
U okviru izložbe prikazani su eksponati iz čitave Evrope, a organizatori se nadaju kako će ona pomoći da se prikažu svi aspekti vikinškog života.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
