Čas historije
0

Bizarna svečanost koja je Irance koštala stotine miliona dolara i natjerala vladara u bijeg

B.H.
U pokušaju da legitimizira svoju apsolutnu vlast, iranski Šah Reza Pahlavi je tražio u dalekoj prošlosti sponu između svoje i vladavine drevnih vladara. To je značilo ponovno pisanje historije u kojoj je dinastija Pahlavi direktno povezana sa drevnom Perzijom, a u toj verziji historije, islam je igrao prilično malu i beznačajnu ulogu.

Kako bi ovjekovječio tu reinterpretaciju, Šah je odlučio da organizuje spektakularnu ceremoniju u kojoj bi se proslavile mitske dvije i po hiljade godina Perzijskog carstva. Određeno je da se ceremonija održi na jugoistoku Irana, na mjestu gdje je nekada bila prijestolnica Kira Velikog.

Svečanost je počela 12. oktobra 1971. a kako je navedeno u službenom saopćenju, svjetskim liderima i vladarima je omogućeno da se pridruže Šahu u proslavi trideset godina njegove vladavine i deset godina od početka Bijele revolucije.

Proslavi su prisustvovali brojni svjetski državnici a između ostalog i jugoslovenski predsjednik Josip Broz. Ipak velike svjetske sile su poslale državnike drugog ranga, tako da ceremoniji, iako pozvani, nisu prisustvovali američki predsjednik Ričard Nikson i sovjetski lider Leonid Brežnjev.

Šah Reza Pahlavi
Šah Reza Pahlavi

Ceremonija je bila izuzetno raskošna i ekstravagantna. Najcjenjeniji gosti su bili smješteni u pedeset izuzetno luksuznih šatora. Ti šatori su bili klimatizirani te je svaki imao po dvije luksuzno ukrašene spavaće sobe.

Podignuta je i posebna carska dvorana za primanje u kojoj je šah primao goste i u kojoj su održavane grandiozne svečane večere. Za ovu priliku dopremljeni su najcjenjeniji evropski kuhari, a servirana najbolja francuska jela i vina.

Smotra
Smotra "drevnih" konjanika

Prema nekim procjenama, ovaj luksuz je koštao oko tri stotine miliona dolara. I dok je Šah sa uzvanicama uživao u svečanosti, za obične Irance je pristup bio strogo zabranjen, a u tome ih je i fizički sprječavala ograda duga nekoliko stotina metara koja je okruživala samu lokaciju.

Mnogi historičari smatraju da je ovakvo rasipanje novca znatno doprinijelo sve većem nezadovoljstvu u Iranu koje je kulminiralo Islamskom revolucijom 1979. godine nakon koje je šah Pahlavi pobjegao iz države i ostatak života proveo u egzilu.