Iako je dobar dio njih uništen u bombardiranju tokom Drugog svjetskog rata, ono što je preživjelo taj napad, nezaobilazne su lokacije na mapama svih posjetitelja koji dolaze u grad Bihać.
"Tu posebno treba istaknuti Kapetanovu kulu, u kojoj se danas nalazi i Muzej, crkvu Svetog Ante Padovanskog čije dvorište služi kao ljetna kulisa za mnogobrojne sadržaje tokom bihaćkog ljeta, a banjalučka biskupija, koja je upravitelj ovog nacionalnog spomenika ima i vlastite ideje o revitalizaciji istog, bihaćki Bedem koji svjedoči nekadašnjim zidinama koje su služile za odbranu grada, turbe kojem uskoro slijedi obnova, te džamija Fethija koja je to postala nakon što je prvobitno bila crkva, što joj daje poseban gotički stil i upotpunjuje cijeli sadržaj užeg gradskog jezgra", kaže nam direktor Turističke zajednice Grada Bihaća Armin Amidžić.
Ističe da je Bihaćki konak u 2. svjetskom ratu uništen do temelja, ali da je upravo završen glavni projekat rekonstrukcije tog objekta te da bi tu u konačnici trebale, između ostalog, biti smještene ustanove kulture.
"Svi ovi objekti nalaze se jedan do drugog i dokazuju značaj Bihaća kao slobodnog i nezavisnog grada kroz cijelu njegovu historiju, a danas su atraktivne turističke lokacije na ponos svakog Bišćanina", dodao je Amidžić.
Nije poznato vrijeme gradnje Kapetanove kule. Na osnovu raspoloživih historijskih karata grada i okoline, moguće je utvrditi da je sagrađena prije 1697. godine. Jedan dio historičara smatra da je Kapetanova kula građena oko 1205. godine i da je bila jedna od četiri bihaćke kule. Prema narodnom predanju u kuli je boravio ugarski kralj Bela IV prilikom tatarske najezde.
