Jedan od gradova domaćina
1

Aksolotl kao simbol Mexico Cityja krasi ulice uoči Svjetskog prvenstva, u prirodi ga gotovo više nema

Piše: L. R. | 2h 37min
Aksolotl je postao nezvanična maskota grada (Foto: Reuters)
Aksolotl je postao nezvanična maskota grada (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Posjetioci koji ovih dana stižu u Mexico City povodom Svjetskog prvenstva teško mogu izbjeći susret s jednim od najprepoznatljivijih simbola grada - aksolotlom.

Ovaj neobični daždevnjak, jedinstven za područje Meksika, prikazan je na muralima, u vagonima podzemne željeznice i na brojnim skulpturama, često u društvu nogometne lopte.

Nazvan prema riječi iz jezika Nahuatl koja znači "vodeno čudovište", aksolotl (izgovara se a-šo-lo-tul) postao je nezvanična maskota grada uoči pet utakmica Svjetskog prvenstva koje će biti odigrane u glavnom gradu Meksika, uključujući i susret otvaranja turnira.

Ipak, njegova popularnost nije naišla na odobravanje svih stanovnika. Mnogi Chilangosi, kako se nazivaju stanovnici Mexico Cityja, smatraju da se lik kritično ugrožene životinje koristi kao marketinški simbol kako bi se pažnja javnosti skrenula sa infrastrukturnih problema grada i nedovoljnih napora za zaštitu prirode.

Nezadovoljstvo je dodatno pojačano činjenicom da naučnici koji prate stanje populacije aksolotla u divljini tvrde da nijedan primjerak nisu vidjeli već dvije godine. Kampanja protiv takozvane "aksolotlizacije" grada pokrenula je i talas internet memova u kojima džinovski aksolotli, nalik Godzilli, haraju ulicama Mexico Cityja.

Mladić Ernesto Velazquez, koji u parku Chapultepec vodi štand s tematikom aksolotla i prodaje plišane igračke, vjeruje da bi nova popularnost ove životinje mogla imati i pozitivan učinak.

"Neki stranci su pitali mogu li se jesti. Ne mogu jer su u opasnosti od izumiranja. Nadam se da će Svjetsko prvenstvo pomoći ljudima da nauče više kako bismo se bolje brinuli o njima", rekao je za Reuters.

Vrsta Ambystoma mexicanum vijekovima je živjela među chinampama, poljoprivrednim površinama izgrađenim na umjetnim plutajućim otocima koji su nekada hranili astečku prijestolnicu Tenochtitlan, na prostoru današnjeg Mexico Cityja.

Međutim, jezero na kojem je grad izgrađen uglavnom je isušeno tokom kolonijalnog perioda, dok su njegovi preostali dijelovi danas pod pritiskom urbanizacije i zagađenja.

Jedno od posljednjih utočišta aksolotla ostala je južna gradska četvrt Xochimilco, poznata po mreži kanala, bogatom folkloru i šarenim čamcima koji privlače brojne posjetioce.

Prema podacima Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika (UNAM), u Xochimilcu je 2014. godine evidentirano u prosjeku 36 aksolotla po kvadratnom kilometru, što predstavlja dramatičan pad u odnosu na približno 6.000 jedinki po kvadratnom kilometru zabilježenih 1998. godine.

Posljednji popis započeo je 2024. godine, a dvije godine kasnije istraživači još nisu uspjeli pronaći nijednog aksolotla.

Vania Mendoza, koja je koordinirala istraživanje, ispričala je da je mali tim tokom zimskih mjeseci prije svitanja izlazio na kanale pokušavajući mrežama evidentirati prisustvo životinja.

Iako nisu pronašli nijedan primjerak, analizom DNK iz uzoraka vode potvrđeno je da aksolotli i dalje preživljavaju u kanalima. UNAM planira objaviti rezultate istraživanja do kraja ljeta.

Luis Zambrano, direktor Laboratorija za ekološku obnovu pri UNAM-u, upozorava da aksolotlu prijete brojni problemi.

Osim stalnog dotoka nedovoljno pročišćenih otpadnih voda, među novim prijetnjama navodi pretvaranje chinampi u nogometne terene, ali i prekomjerni razvoj turizma koji je prvobitno bio zamišljen kao ekološki.

Aksolotli kisik apsorbiraju kroz kožu, zbog čega su posebno osjetljivi na zagađenje vode.

"Masovni turizam postao je strašan problem sada s obzirom na Svjetsko prvenstvo. Vlada misli da je više bolje, ali to nije istina u ovim područjima visoke ekološke vrijednosti", rekao je Zambrano.

Dok njihovo prirodno stanište nestaje, aksolotli se uspješno uzgajaju u zatočeništvu. Naučnici vjeruju da njihova jedinstvena kožna sluz, kao i sposobnost regeneracije udova pa čak i dijelova mozga, mogu pružiti vrijedne smjernice za istraživanja raka.

Među posjetiocima koji su tek otkrili ovu neobičnu životinju je i Andres Huerta (28), farmaceut iz Phoenixa u Arizoni. Tokom boravka u Mexico Cityju rekao je da je prije dolaska znao vrlo malo o aksolotlima, ali da ga je impresionirao veliki mural koji je ugledao odmah nakon slijetanja na aerodrom.

Prošlog mjeseca ispred stadiona Azteca uklonjena je skulptura aksolotla s nogometnom tematikom nazvana "Ajologol", koja je privlačila veliki broj posjetilaca.

Gradonačelnica Clara Brugada izjavila je novinarima da je skulptura uklonjena jer su se ljudi previše fotografirali i blokirali ulaz na stadion, ali da će uskoro biti postavljena na novu lokaciju u blizini.

Za Zambrana, međutim, popularnost aksolotla još nije donijela ono što je najpotrebnije. Kaže da viralna slava životinje još uvijek nije rezultirala konkretnim potezima koji bi mogli spasiti njen prirodni dom.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima