Vlatko Stefanovski: Sarajevo će za mene ostati jedan od rockerskih centara regije
Dugo vas nije bilo u Sarajevu, od 2010. godine, zašto ste napravili (pre)dugu pauzu?
Vjerujte, nije riječ o mojim željama ili strategijama, već o planovima koji često mene planiraju ili zaobiđu. Jednostavno, u međuvremenu me niko nije zvao na koncert u Sarajevu. Radujem se ponovnom dolasku i susretu sa publikom i prijateljima...
Godinu ste počeli koncertima u Monte Carlu, Weimaru, Leipzigu, Amsterdamu, Londonu, što znači da dolazite u dobroj sviračkoj formi. Šta ste ovaj put pripremili za sarajevsku publiku?
Stalno pokušavam biti u dobroj formi i raspoloženju. Ono što sviram svima svirat ću i vama. Doduše, početak godine stvarno je bio glamurozan, jer sam imao nastupe sa Londonskim simfonijskim orkestrom, sa Filharmonijom Monte Carla, sa Lajpzig simfonijskim orkestrom, nastupao sam sa prijateljima i saradnicima Miroslavom Tadićem, Theodosiijem Spassovim, pod dirigentskom palicom Kristjana Jarvija. To su bili veliki simfonijski koncerti na kojima smo svirali kao solisti. U Sarajevo ipak dolazim sa svojim električnim triom. Radi se o različitim koncertima i stilski i tematski, ali ipak, ono što imam da kažem, uvijek pokušavam ispričati sa istim žarom i zanosom...
Osim koncerata, nova godina je za vas zaista lijepo počela. U Srbiji ste dobili nagradu za najbolju muziku za film Gorana Paskaljevića "Kada svane dan". Jedan bh. muzičar je rekao da je filmska muzika za ljude čije vrijeme prolazi. Kako to komentarišete?
Filmsku muziku sam radio i kada sam bio mlad. Ovo mi je jedanaesti igrani film i drago mi je što su ljudi prepoznali i nagradili tu muziku. Mislim da je filmska muzika posebna kategorija u muzičkom stvaralaštvu. Nije ni lako, niti jednostavno obojiti muzikom igrani film. A o vremenu i prolaznosti, ono nema milosti ni prema kome. Svi ćemo jednog dana pasti u zaborav...
U razgovoru za naš portal prije četiri godine rekli ste da je malo mladih bendova u regiji koji su u rangu s vašom generacijom kada ste počinjali. Da li su se stvari promijenile u ovih nekoliko godina?
Nažalost, to nije regionalni, već svjetski sindrom. Ponovo su na svim naslovnim stranama Led Zeppelin, Eric Clapton i Jimmy Hendrix. Nisu se ni na zapadu pojavili jači i veći bendovi. Poslije Beatlesa je teško baviti se pop muzikom. Ovo vrijeme je tehnološko, nije bendovsko. Današnji fenomeni su mobilni telefoni i tehnologija, igračke za masovnu kontrolu svega i svačega.
Pojava brzog interneta gotovo je obesmislila izdavanje albuma na CD-ovima. Kako vi gledate na masovnu pojavu piraterije, kao način širenja vaše muzike ili ugrožavanje autorskih prava?
Morat ćemo se naviknuti na novo vrijeme. Muzika se kopira i prekopira, jedino koncerti ostaju autentični kontakt sa publikom i neponovljivi doživljaj. Mislim da će to još uvijek trajati.
A konzumiranje muzike se uveliko promijenilo od vremena vinila, CD-a i kućnih HI-FI uređaja. Ljudi više nemaju vremena za uživanje u slušanju muzike. Sada je to usputna aplikacija između ostalih multitasking aktivnosti.
Vi ste posebno vezani za Sarajevo, o čemu svjedoči i istoimeni album iz 1996. godine. Je li Sarajevo znalo cijeniti i cijeni li još uvijek činjenicu da ste ga posvetili građanima glavnog bh. grada?
Ja volim Sarajevo i za mene će taj grad ostati uvijek jedan od značajnijih rockerskih centara cijele ove regije. Naravno, puno se toga promijenilo, ali moj osjećaj se ne mijenja, a još manje moja sjećanja za taj vibrantni grad pun života i dinamike. I pri tome ne očekujem nikakvu posebnu zahvalnost za moj rad, neko prepozna, neko ne, ali idemo dalje.
Pratite li ono što se dešava na području sevdaha, koji je u BiH u posljednjih nekoliko godina doživio potpunu afirmaciju i komercijalizaciju?
Nešto dolazi do mene, nešto ne. Damir Imamović mi redovno šalje svoja nova izdanja, a nedavno sam gostovao na albumu Amire Medunjanin, tako da sam pomalo u toku sa onim što se dešava. A o komercijalizaciji, bojim se da se u međuvremenu dosta toga iskomercijalizovalo na cijelom prostoru i da je teško boriti se protiv jeftine komercijalizacije predivne tradicionalne muzike.
Berguzar Korel svi pamte po ulozi Šeherzade, a nedavno je znatno promijenila izgled
