Šta vam je draže?
32

Prednosti i mane digitalizacije muzike: Od gramofona do interneta po zahtjevu tržišta

Piše: Mirza Abaz
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Kada govorimo o pop muzici, ona je vremenom konstantno napredovala u umjetničkom smislu, lagano se žanrovski razvijala i postajala je sve raznovrsnija, ali se u isti mah razvijala i na polju reprodukcije. S druge strane, velike promjene su nastale digitalizacijom, što je muzici donijelo i prednosti i mane.

Na samim počecima imali smo gramofonske ploče koje su sadržavale nekoliko pjesama, kasnije smo dobili kasete i CD-ove, a danas imamo online reprodukciju audiosadržaja. Višemjesečnu potragu za najnovijom pločom omiljenog muzičara danas je zamijenilo nekoliko klikova mišem.

Fizički nosači zvuka prerasli su u SoundCloud, MixCloud, Deezer, Spotify, iTunes i mnoge druge internetske servise koji nude besplatno i/ili komercijalno slušanje i/ili preuzimanje muzike.

Danas je općeprihvaćeni svjetski trend da globalna muzička imena, pa i ona manje poznata, svoje najnovije pjesme ili kompletne albume najprije učitavaju na neki od prethodno spomenutih servisa s ciljem njihove prodaje ili besplatnog streama i preuzimanja, a tek kasnije oni najhrabriji svoju muziku puštaju u prodaju u obliku kasete ili CD-a. Odnedavno su se reaktuelizirale čak i LP ploče.

Piratiziranje CD-ova početak kraja prodaje "nosača zvuka"

Amir Misirlić, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih muzičkih kritičara i novinara, o kupoprodaji nosača zvuka kaže: "Smatram da web prostor nije prvi koji je značajnije poremetio kupoprodajnu moć nosača zvuka. To je već urađeno CD-ovima i njihovim piratiziranjem. Za vrijeme dominacije CD-ova svako je želio obogatiti svoju fonoteku za male pare. Mislim da naše stanovništvo nije samo nenaviklo na online kupovinu, ono nije naviklo na kupovinu uopće. Apropo komercijalnog potencijala prodaje nosača zvuka, smatram da je nemoguće isključivo živjeti od toga. Nova izdanja ne nastaju da se od njih direktno zaradi, nego da se posredno omogući profit. Pjesme se emituju na radio i TV stanicama, internet je omogućio pregršt opcija, što doprinosi popularizaciji muzičara i direktnom zarađivanju od nastupa".

Misirlić je optimistično pretpostavio da će u skoroj budućnosti vrtoglavo porasti promet muzičkih fajlova: ilegalno "skidanje" postat će djelatnost "s one strane zakona", rast će svijest o potrebi plaćanja nečijeg truda i ljudi će shvatiti da za relativno sitan novac mogu legalno dobiti omiljenu pjesmu.

"Online prostranstvom muzika se demokratizirala. Muzičari više ne moraju moljakati diskografe da im nešto objave. Dovoljno je da u svom kućnom studiju nešto snime, u realnom vremenu to postave na internet i tako dođu do željene publike. Nema potrebe za organiziranom distribucijom, transportom i skladištenjem. Mana je što svaki fajl koji se ponudi online nekoliko dana nakon objavljivanja originala po automatizmu postaje dostupan svima, a da autori nemaju direktnu naknadu od toga", zaključuje Misirlić kada je riječ o prednostima i manama online audioplatformi.

Savremeni izazovi muzičara iz prve ruke

Hamdija Hamo Salihbegović, pionir postratne sarajevske pop-rock scene i lider legendarnog sarajevskog sastava Konvoj, ima svoje viđenje problema muzičara kada je riječ o prodaji muzike: "Kod nas je diskografija u lošoj situaciji, a generalno u svijetu CD izumire kao medij, tj. nosač zvuka. Nažalost, kompresovani formati preuzimaju primat i slušanje muzike se od nekadašnjeg užitka pretvorilo u instant konzumiranje na telefonima i sličnim uređajima s lošom reprodukcijom. 'Prodaja zvuka' odavno loše stoji, muzičari se više oslanjaju na žive nastupe i zaradu od autorskih prava. Da li se može živjeti od muzike ili ne, to zavisi od nivoa muziciranja. Malo ih je koji isključivo žive od autorskog rada, onih muzičara koji su uspjeli napraviti od benda, ili kao solisti, firmu koja je uspješna da ne moraju raditi ništa drugo. Npr. ja živim od muzike na više načina. Od svirki s Konvojem, kao instrukor gitare, komponiram za pozorište, radim TV i radijske reklame, moj kolega Nedžad Merdžanović i ja imamo muzički studio, od tantijema i sl.".

Kao i Amir Misirlić, Hamo Salihbegović smatra kako je internet omogućio puno prostora za manevar kada je riječ o muzičarima i njihovim djelima, ali je istovremeno donio i probleme.

"Prednosti su što danas pomoću online reprodukcije i raznih platformi za reklamiranje, kao što su, između ostalog, Facebook, Youtube i sl. muzičar mnogo lakše dolazi do publike. S druge strane, mana je što je toliko toga na internetu pa ljudi koji naiđu prvi put na vašu sponzoriranu objavu jednostavno nemaju strpljenja da 'kliknu' na nju. Zbog današnjeg tempa upijanja informacija, danas si 'vruća' vijest, a već sutra zastarjela. Internet je dvosjekli mač i sama promocija danas najbolje funkcionira u kombinaciji online platformi, ostalih medija kao što su TV, radiostanice i, naravno, živi nastupi", ističe za kraj gitarista Konvoja.