Intervju / Neno Belan: Sarajevo za mene nije samo lokacija na mapi nego poseban osjećaj

Odavno zvuči kao kliše kada muzičari i drugi umjetnici kažu da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovina osjećaju kao kod kuće, u Belanovom slučaju je to zaista tako.

"Sarajevo za mene nije samo lokacija na mapi nego poseban osjećaj koji mi se vraća svaki put. Kad pomislim na njega, vidim Baščaršiju i osjetim miris kafe iz džezve i čujem onaj poseban ritam govora koji se ne može zamijeniti. Služenje vojske mi je dalo priliku da upoznam grad iznutra kroz humor, toplinu i onu finu ironiju, koju zovem 'sarajevska duša'. Kad dođem, imam dojam da nisam gost nego domaćin koji se samo malo udaljio pa se vratio među svoje. Uvijek poželim uhvatiti koncert baš ovdje, jer publika nosi za mene neku plemenitu melanholiju i radost u istom dahu", rekao je.

O počecima bavljenja muzikom i ljubavi prema njoj koja ne jenjava

Karijeru je započeo u Đavolima, a s Dalekom obalom ga veže prijateljstvo i studijski rad. Neki projekti, poput Daleke obale, pokušali su ponovo zaživjeti, ali je sve završilo neslavno. Zanimalo nas je li s godinama postao skloniji "povratničkim turnejama", koje su na našim prostorima sve popularnije ili je neke stranice iz muzičke historije bolje držati zatvorenim.

"Važno je da ispravimo: nikada nisam bio član Daleke obale. Bio sam (i ostao) njihov veliki prijatelj i producent trećeg albuma u studiju, a kroz čitavu njihovu karijeru sam otpjevao gotovo sve prateće vokale na snimanjima. To prijateljstvo i saradnja su mi dragi, ali naravno, svaka priča ima svoj prirodan luk: početak, vrhunac i kraj. 'Povratnički nastupi' imaju smisla samo kad dolaze iz potrebe da se podijeli živa energija, a ne iz nekakve puke nostalgije. Ponekad je najplementije ostaviti stranicu zatvorenom da bi ono što je napisano ostalo cjelovito i lijepo upamćeno. Danas mene osobno više zanima stvaranje nečeg novog, što posljedično donosi i neko novo iskustvo. Dakle, ne oponaša prošlost, već na njenom naslijeđu stvara neku novu vrijednost", kazao je.

"Pokreće me susret: trenutak kad se pjesma vrati s bine nazad iz publike i postane zajednička. To me uvijek iznova iznenadi, jer svaka večer ima drugačiji puls - drugi grad, druga svjetla, drugi dah publike. Umor je normalan, ali zasićenje ne. Čim krene prva pjesma i vidim lica koja pjevaju, sve se resetuje. Tada shvatiš da je pozornica zapravo mjesto zahvalnosti, ne rutine i da vrijedi svaki kilometar puta", ispričao je.

Izazovi s kojima se susreće prilikom bavljenja ovim poslom

Nakon višedecenijske karijere, publika često poredi različite faze njegovog stvaranja. Govorio je o tome koliko je moguće zadovoljiti ukuse različitih generacija.

"To je prirodno, ljudi vežu pjesme uz vlastite biografije pa će uvijek postojati 'timski' navijači ranijih ili novijih faza. Kao autor, ne možeš svima jednako udovoljiti ali možeš biti pošten prema sebi. Kad je pjesma istinita, naći će put i do mladih i do starijih. Nekad joj treba vrijeme, nekad je odmah 'njihova', ali ključ je da ne pišeš kalkulatorom nego srcem. Publika to osjeti, bez obzira na generaciju", objasnio je.

Produkcijski živimo u vremenu ogromnih mogućnosti. Pitali smo ga smatra li da je tehnologija muzici donijela više dobrog ili lošeg i jesu li pjesme postale "hitovi jednog mjeseca".

"Tehnologija je divno demokratizovala stvar: danas iz dnevne sobe možeš snimiti ploču koja zvuči vrhunski. Mana je hiperprodukcija. Teško je da pjesma dobije dug život kad je sve instant i sutra stiže nova lavina. Ipak, vjerujem da dobre pjesme preživljavaju: publika ih pronalazi kroz filmove, serije, TikTok, koncertne verzije... Možda se brže pojave i brže odu, ali one prave vraćaju se kao valovi. Tehnologija je alat, suština i dalje ostaje ljudska emocija", naveo je.

Mnogo puta su ga opisivali kao autentičnog autora koji slijedi svoj put bez obzira na sve. Upravo zbog toga je "platio cijenu".

"Kad ideš svojim putem, često si van dominantnog trenda. Manje si na naslovnicama, nekad te mediji 'zaobiđu', ali dugoročno je to jedini miran put, jer se ne moraš vraćati unazad da bi prepoznao samog sebe. U muzici, kao i u životu, isplati se birati istinu. Možda je sporije, ali je čišće i trajnije", kazao je.

Njegova kćerka Nikolina Belan također je u svijetu muzike. Radi kao dizajnerica zvuka u Hrvatskom narodnom kazalištu i sarađivali su. Zanimalo nas je da li ju je savjetovao o poslu.

"Savjete dajem samo onda kad ih traži, jer je samostalna i vrlo posvećena. Najviše ponavljam jedno: radi s poštovanjem prema zanatu, bilo da je to mali zadatak ili velika scena i čuvaj radoznalost, ona hrani i tehniku i emociju. Naš posao je maraton, ne sprint. Kontinuitet i integritet na kraju uvijek pobijede", ispričao je.

S obzirom na njegovu bogatu karijeru, znalo se dogoditi da neke saradnje prođu "ispod radara", poput pjesme "Ella E" Dine Dvornika. Pričao je o tome da li mu je ovo ikada u bilo kojem pogledu zasmetalo.

"Zapravo, 'Ella E' je vremenom postala veliki hit i mi je redovno izvodimo na koncertima. Publika je obožava i pjesma s nama uglas. Jedino što nikada nismo snimili videospot za nju pa je možda zato medijski bila manje prisutna u odrećeno doba, ali na bini ta pjesma diše punim plućima i pokazuje koliko publika zna prepoznati dobru stvar bez obzira na formu i marketing", rekao je.

Je li na pomolu saradnja s domaćim imenima i šta misli o TikToku

Razgovarali smo i tome postoji da li ima želju raditi s nekim bosanskohercegovačim muzičarem ili muzičarkom. Postoji nekoliko imena.

"Ne bih sada da najavljujem dok se ne posloži vrijeme, ali volim tu mješavinu senzibiliteta koja dolazi iz Bosne i Hercegovine: rafiniranu liriku, gradsku emociju i taj fini blues u jeziku. Kad se spoje različite tradicije, dobijete novu boju koja nije ni 'moja' ni 'tvoja' nego zajednička. To me najviše privlači u saradnjama", naveo je.

Bez obzira na to što spada među "stare" bardove muzike, njegove pjesme pronalaze put i do mnogih mladih ljudi upravo zahvaljujući društvenim mrežama poput TikToka. Je li upravo ovo dokaz da će kvalitetna muzika prevladati uprkos svim preprekama današnje muzike?

"Vjerujem da jest. TikTok zna preko noći 'otključati' pjesmu staru 30 godina i predati je novoj publici bez ikakvog posrednika. To je velika šansa za muziku da živi izvan svog originalnog vremena. Ako pjesma ima srce i priču, pronaći će ih i generacija koja se rodila mnogo poslije i to je najljepši kompliment autoru. Na kraju dana, kvalitet uvijek nađe put do uha koje želi slušati", rekao je Belan na kraju razgovora za Klix.ba.

On će sa svojim bendom Fiumens 14. augusta s početkom u 20 sati održati koncert u Sarajevu u parku Hastahana. Koncertom se obilježava 60 godina postojanja Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo (CKM), a kao predgrupa nastupit će bend Karne. Ulaz je besplatan.

Koncert se realizuje kao poklon svim građanima Sarajeva i šire, u znak zahvalnosti za višedecenijsku podršku radu i razvoju CKM-a. Cilj je obilježiti važnu godišnjicu, ali i još jednom potvrditi ulogu CKM-a kao otvorene, savremene kulturne institucije koja promoviše dostupnost umjetnosti i sadržaja iz kulture za sve generacije.