Bh. muzička scena nekad i sad: Prije je bilo dovoljno da se pojaviš na TV-u i da te svi znaju
Bijelo Dugme, Zabranjeno Pušenje, Crvena Jabuka i Plavi Orkestar su samo neki od bendova koji su svoju karijeru počeli u sarajevskim klubovima, u vrijeme kada je bilo mnogo teže naći svoje mjesto pod reflektorima, jer tada nije bilo YouTubea i sličnih platformi koje su danas ključne za promociju. Kako su onda uspjeli da održe kontinuitet dobre muzike u svoje vrijeme i da opstanu decenijama i da i danas sviraju širom bivše Jugoslavije?
"To vam je sve povezano s kilometar-satom na autu, kilometar-sat na autu je u direktnoj proporciji s uspjehom, što više kilometara, što više publike, što više gradova i što više nastupa i uspjeh neće izostati", kazao je za Klix.ba Davor Sučić, frontmen grupe Zabranjeno pušenje.
U vrijeme kada se Zabranjeno pušenje pozicioniralo na sceni, aktuelne su bile političke i medijske restrikcije tekstova, što je bila dodatna otežavajuća okolnost za bendove željne uspjeha i slave. Malo je poznata činjenica da je nekadašnji član benda Nele Karajlić bio uhapšen zbog teksta za pjesmu "Zenica Blues".
"Znate kako kažu – dobiješ na ćupriji, izgubiš na mostu. U svakom slučaju, s jedne strane bilo je teže jer je bilo manje izdavača i puno više kontrole medija, međutim danas je problem ta neka velika gužva. Svi ti proizvodi stižu pred ljude u nekoj velikoj količini pa oni ne stignu to sve ni iskonzumirati. Tu je teško naći svoje mjesto", prokomentarisao je Sučić.
Uprkos brojnim prednostima koje mladi muzičari imaju danas, Sučić ističe da je na kraju najbitnija povratna reakcija publike, jer samo ona može nekoga vinuti u zvijezde ili ga osuditi na propast.
"Najbitnije je znati opstati, a opstaju samo kvalitetni bendovi. Ovaj posao je vrlo jednostavan, moraš sastaviti dobar bend, napraviti nekoliko hitova i kasnije sve ide kao po špagi", kazao je frontmen Zabranjenog pušenja.
Sve je moguće uz naporan rad i trud
Taj recept za uspjeh iskoristila je i kultna sarajevska grupa Bolero. Mustafa Čizmić, član Bolera, smatra da je ključna razlika između nekad i sad to što je sve svedeno na lokalni nivo.
"Sad je moguće da si poznat u Sarajevu, a da za tebe niko ne zna u Zenici. Prije je država bila veća pa kad se pojaviš na televiziji vidi te 20 miliona ljudi i ako im se svidi pjesma, dobiješ pažnju publike, zatim tu pažnju zadržiš tako što ćeš se potruditi i izbaciti još dobrih pjesama i tako opstaneš. Uglavnom, trebalo je doći i do prilike da budeš na televiziji, tako da nije ni nama tada bilo lako, ali nije ni muzičarima danas", kazao je Čizmić.
Ipak, ističe da uspjeh nikada neće izostati ukoliko se dovoljno pažnje posveti autorskom radu i ako se svaka prilika za predstavljenje iskoristi na pravi način.
"Mislim da šanse za probijanje na scenu danas i nisu baš sjajne, ali uz naporan trud i rad sve je moguće. Dosta toga treba da se posloži da bi neko uspio na sceni, ali istakao bih da je pažnja medija nekako najbitnija. Potrebno je imati to nešto što će vas progurati pod reflektore, a zatim trebate raditi da održite kontinuitet", rekao je Čizmić.
Borba za mjesto pod reflektorima
I mladi bendovi su svjesni da je privlačenje pažnje javnosti veoma važno na njihovom putu ka uspjehu.
"Postoje ljudi koji nam pomažu i na neki način nas guraju, međutim, ti ljudi vrlo često nemaju veliki dohvat, što nas ograničava na manje klubove. U augustu ove godine smo dobili nekoliko dobrih prilika te smo svirali na ljetnoj bini na Ilidži i u Domu mladih, što je rijetkost za bend našeg kalibra. Moje je mišljenje da nam je potrebno malo više pažnje medija, a ostalo će doći u paketu s tim", smatra Kenan Avdić, frontmen benda Pank Flojd, koji se na sceni pojavio prije dvije godine.
Još jedno važno pitanje je kako sastaviti kvalitetan bend? Je li danas teže naći dobrog basistu, s obzirom na to da je sve manje ljudi koji su zainteresovani za sviranje. Postoji teorija o tome da ljude za bend morate birati na način na koji birate životnog partnera ili psa – prema vašem ukusu i prema onome što oboma odgovara. Sastavljanje benda nije nimalo lagan proces te će vam za to biti potrebno mnogo vremena. Ukoliko se ritam gitare i basa ne slažu, a ne možete naći kompromis, rezultat svega će biti samo buka.
"Kroz naš bend je prošlo sigurno pet ljudi koji više ne sviraju s nama, jer se nisu uklapali u ideju svega što smo htjeli uraditi. Veoma je teško naći ljude koji će pod pritiskom dobro nastupati. Kad kažem pritisak, mislim i finansijski pa i pritisak roditelja i općenito potrebu da se svidimo publici", kazao nam je Kenan Piljević, frontmen sarajevskog benda Nervni slom.
Uprkos brojnim preprekama oni koji su spremni na naporan rad, uspone i padove, imaju razloga i da se nadaju uspjehu.
"Šanse da se neka grupa probije na muzičku scenu u BiH ovise svakako o žanru koji ta grupa svira. Ta šansa je ustvari proporcionalna količini slušalaca tog žanra. Trenutna situacija pokazuje da bolje prolaze bendovi, grupe i individualci čiji je pravac muzike turbofolk. Ali, još je važnije naglasiti da ako svirate neki žanr, morate dobro svirati, jer pjesma ne znači mnogo ako je izvode neiskusni muzičari", ističe Adna Kečević, bubnjarka sarajevskog benda Radno vrijeme.
Naglasila je da je najveći problem scene u BiH to što ljudi uglavnom ne podržavaju nove bendove, a u tom slučaju, za dobijanje povjerenja, smatra, nisu važni žanr i pjesma, nego kvalitet muzičara.
"Uvijek će biti raje koja sluša rock-n-roll. Međutim, kad se bude nudio kvalitet, kvalitet će biti i podržan", završila je Kečević.
